Hrvatska se pošta mora preobraziti da bi se mogla suočiti s konkurencijom

Odgađanjem preobrazbe javnom operateru prijeti sve veća najezda stranih aktivnih operatera koji će mu oduzimati sve veći udjel unosnoga kolača najprofitabilnijih usluga, kao što su, primjerice, kurirske

Na prvi pogled europsko tržište poštanskih usluga ne ostavlja dojam izuzetno atraktivnog i rastućeg posla. Volumen usluga stagnira, a predviđaju se i daljnje smanjenja, cijene su pod pritiskom, a domaćim tržištem prevladavaju javni poštanski operateri, koje i dalje štiti monopol, a bili su i još su u procesu opsežne transformacije. Iako bez atraktivnog rasta, sektor poštanskih usluga nije bez važnosti za gospodarstvo RH zato što prosječno ostvaruje jedan posto BDP-a te zapošljava jedan posto svih zaposlenih. Sektor poštanskih i kurirskih usluga utječe na tržište komunikacija, oglašavanja i transporta u pozitivnoj korelaciji – rast i razvoj tržišta poštanskih i kurirskih usluga utječu na rast i razvoj svih triju navedenih tržišta.

U Hrvatskoj je u prvom polugodištu ukupno realizirano 193,4 milijuna pismonosnih usluga, odnosno jedan posto manje usluga u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Paketskih je usluga, s druge strane, ostvareno gotovo 30 više više u odnosu na prvih sedam mjeseci 2006. Iz današnje perspektive teško je predvidjeti buduće kretanje volumena poštanskih usluga na hrvatskom tržištu. Elektronička pošta zamjenjivat će sve veći broj računa i izvještaja kao i većinu osobne i poslovne komunikacije. S druge strane, povećanje B2C interakcije putem raznih programa lojalnosti kupaca, kataloške kupnje i povećane izravne marketinške aktivnosti poduzeća pokrenut će dodatni volumen poštanskih usluga.

Na temelju studija koje se bave tim problemom može se zaključiti da se volumen poštanskih usluga u srednjoročnom razdoblju, unatoč supstituciji, neće dramatično promijeniti. Kratkoročno će volumen još rasti zbog rastuće gospodarske aktivnosti zemlje, ali dugoročno će se polako smanjivati. Međutim, znatno će se promijeniti struktura tržišta. Pojedini će se segmenti snažno razviti, primjerice specijalizirana rješenja za različite klijente u pogledu sigurnosti, točnosti usluga i spajanja s drugim medijima, upstream aktivnosti (ponajprije konsolidacija), kao i daljnji razvoj izravne pošte. Rast tržišta u tom će segmentu potaknuti ponuda: tradicionalni lanac vrijednosti poštanskih usluga neprestano će se raslojavati i proširivati u povezane aktivnosti, kao što su priprema pošiljaka, dizajn sadržaja pošiljaka, tiskanje i njihovo kuvertiranje, a te će nove usluge stvarati dodatnu potražnju. Kao što pokazuje svjetska praksa, ali i praksa na hrvatskom tržištu, najveći pokretači inovacija na tržištu novi su poštanski operateri. Nastavak liberalizacije na hrvatskom tržištu poštanskih usluga utjecat će na takvu praksu više od razvoja tehnologije ili drugih činitelja.

Poštanske usluge u zemljama Europske unije već su dijelom liberalizirane, odnosno dvjema poštanskim direktivama, iz 1997. i 2002., ukinut je koncept rezerviranog područja. Odbor za promet Europske komisije u srpnju je usvojio prijedlog da se potpuna liberalizacija tržišta u Europskoj uniji odgodi do 2011., iako je prvotni plan definirao 2009. kao godinu od koje će privatni operateri moći klijentima dostavljati pisma lakša od 50 grama. Zagovornici odgode upozorili su da pojedinim zemljama članicama EU treba više vremena za stvaranje stabilnog regulatornog okvira koji će svim stanovnicima osigurati isporuku poštanskih pošiljki u cijelom EU uz prihvatljive cijene. Također, svi operateri trebaju vremena da bi se prilagodili novim uvjetima na tržištu i pripremili odgovore na konkurenciju u svim segmentima.

Ugledajući se na praksu u EU, daljnja liberalizacija poštanskih usluga može se uskoro očekivati i u Republici Hrvatskoj. Otvaranje hrvatskog tržišta poštanskih usluga počelo je već 2003., a Strategija bi trebala odrediti daljnju brzinu liberalizacije s obzirom na ostvarivanje preduvjeta koje liberalizacija nameće. Otvaranje tržišta nužno je radi postupne prilagodbe uvjetima na europskom tržištu, a daljnja će liberalizacija dati prostora novim poštanskim operaterima da ponude prijedloge koji će ili zamijeniti postojeće proizvode ili stvoriti novu potražnju. Ukidanje monopola povećat će kvalitetu usluga, a sniziti njihovu cijenu, potaknut će razvoj ne samo poštanskog sektora nego i povezanih sektora.

Daljnja liberalizacija otvorit će nova radna mjesta obrazovanim i motiviranim radnicima, izvršit će se tzv. filtriranje radne snage, pri čemu će biti manje mjesta za needucirani i nemotivirani kadar. Veći volumen postojećih i novih usluga osigurat će i veće porezne prihode. Da bi se ostvarili svi pozitivni učinci liberalizacije i osiguralo zdravo otvaranje tržišta koje iza sebe neće ostavljati žrtve niti izazvati tržišne poremećaje, ponajprije u vezi s pružanjem univerzalnih poštanskih usluga prema jednakoj, prihvatljivoj cijeni diljem cijele zemlje, potrebna je odgovarajuća preobrazba i priprema javnog operatera, tržišta i ostalih igrača na tržištu. Što to podrazumijeva?

Prvi i najvažniji preduvjet implementacije treće poštanske direktive u hrvatsku praksu jest restrukturiranje javnog operatera i njegovo profitabilno poslovanje. Bez uspješne transformacije u sljedeće tri godine daljnje otvaranje tržišta uzrokovalo bi više štete nego koristi zbog jednostavnog razloga: javni operater bi propao i time ugrozio pružanje univerzalne usluge. Iako europske poštanske direktive ne zahtijevaju određeni pravni oblik ili privatno vlasništvo javnog operatera, direktive iznose potrebu modernizacije i restrukturiranja pružatelja univerzalnih poštanskih usluga. U Europi postoje najmanje tri skupine javnih operatera: vodeći javni operateri iz Zapadne Europe koji su napredni i završili su proces restrukturiranja, igrači srednjeg ranga koji su još u procesu restrukturiranja ili gdje restrukturiranje još nije rezultiralo zadovoljavajućim efektima u operativnoj učinkovitosti, kaskajući igrači, uglavnom iz Istočne Europe, gdje je restrukturiranje tek počelo i nije još polučilo ozbiljnije rezultate u operativnoj učinkovitosti.

No iako se u zemljama članicama Europske unije svi operateri nisu transformirali, ipak su sve zemlje pokrenule proces preobrazbe i privatizacije javnih operatera. Hrvatski operater još čeka, iako mu je transformacija hitno potrebna da bi zadovoljio zahtjeve konkurentnoga tržišnog okruženja. HP – Hrvatskom poštom d.d. trebalo bi se upravljati prema načelima dioničkoga društva i uvesti djelotvorna načela korporativnog upravljanja s učinkovitom kontrolom. Nužno je osigurati pristup financijskim sredstvima potrebnim za restrukturiranje, kako bi pošta postala univerzalni davatelj usluga i dobila manevarski prostor, potreban za uspjeh na atraktivnom i konkurentnom tržištu.

Odgađanjem transformacije javnom operateru prijeti sve veća najezda stranih aktivnih operatera koji će oduzimati sve veći dio unosnog kolača najprofitabilnijih usluga, kao što su, primjerice, kurirske. Sljedeći je uvjet stvaranje stabilnoga regulatornog okvira koji će osigurati isporuku poštanskih pošiljki u cijeloj državi. Iako važeći Zakon o pošti nije u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom Europske unije, neće biti potrebne velike preinake. Da bismo se približili europskim standardima, mnogo je važnije jačanje uloge i administrativne sposobnosti regulatornog tijela, Vijeća za poštanske usluge, radi zaštite slobodnoga tržišnog natjecanja. U tom kontekstu valja spomenuti i jačanje pravne države koja bi omogućila sankcioniranje igrača koji ne poštuju postavljena pravila, što trenutačno nije posve moguće.

To su ujedno i dva najvažnija preduvjeta daljnje liberalizacije, a od ostalih valja istaknuti poticanje otvaranja javne poštanske mreže drugim operaterima koji bi dijelove mreže HP – Hrvatske pošte mogli koristiti za pružanje vlastite usluge. U slučaju uređenog monopola i odluke o uvođenju konkurencije, javni operater dužan je osigurati pristup svojoj mreži pod određenim uvjetima i cijenama. Razlog za takvu odluku jest činjenica da javni operater bez omogućavanja pristupa svojoj mreži, nužnog za pružanje poštanskih usluga, onemogućava tržišno natjecanje. Da bi se svi preduvjeti ispunili, ključno je pravodobno i cjelovito informiranje svih operatera, korisnika poštanskih usluga i ostalih interesnih skupina o procesu daljnje liberalizacije tržišta. Nakon što se preduvjeti ispune, ukidanje monopola samo je formalno pitanje jer će tada poštanska usluga ionako već biti tehnološki unaprijeđena, kvalitetnija i jeftinija.