Hrvatska se treba okrenuti stručnom znanju i inovacijama

Pogrešan prijelaz na novi društveno ekonomski sustav, odnosno tajkunska privatizacija, neodgovorna ekonomska politika temeljena na neoliberalizmu, prelijevanje svjetske krize, korupcija te neuvažavanje znanja o ekonomskoj politici...

 Glavni su to uzroci stanja u kojoj Hrvatska trenutno nalazi, uvjeren je dr. sc. Tihomir Domazet s Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo, koji je u Europskom domu Zagreb 6. listopada gostovao kao predavač na temu 'Uzroci krize i načini rješenja'. BDP od 1990. godine do danas gotovo nije, odnosno beznačajno je rastao, svi sektori osim financijskog pokazuju pad, pa dok je prije 20 godina Hrvatska bila značajno razvijenija od Poljske, danas je lošija od nje, na početku je predavanja Domazet pojasnio stanje. Potom je prešao i na širi kontekst prilika koje su Hrvatsku dovele do današnje zaduženosti od 70 milijardi dolara, značajnog pada nezaposlenosti i slabe razvijenosti.

A Domazet uzroke vidi u vanjskoj neravnoteži, odnosno  investicijama većima od domaće štednje, potom unutarnjoj neravnoteži ili potrošnji većoj od proizvodnje, zatim neravnoteži između 'tradeble' i 'non-tradeble' sektora, financijskom sektoru koji nije u funkciji rasta i ne gleda druge oko sebe (a pri tome je u gotovo 90 posto u rukama stranaca), neusklađenosti monetarne i fiskalne politike i makroekonomskoj politici koja nije u funkciji rasta. -A u svijetu se pri tome dešava promjena nezabilježena u povijesti. No, iako se kao početak krize računa 15. rujna 2008. godine, mislim da je kriza 'začeta' onog trenutka kada je predsjednik Nixon ukinuo konvertibilnost dolara i uveo fluktuirajući tečaj – kazao je Domazet i pokazao podatke o kretanju zaduženosti zemalja G7, koje danas pet imaju razinu zaduženosti kao nakon Drugog svjetskog rata.

-Razvijenim je zemljama prestalo biti interesantno upravljati industrijama, već su držale da će putem banaka i zaduživanja osigurati svoj rast i razvoj, a danas se dešava to da su najbrzorastučije zemlje najmanje zadužene. Budući da je Zapad već novim financijskim oblicima nametno svoju moć neće biti lako izaći iz ove krize. Recesija nije završena i štoviše prijeti još veća kriza, a svijet će morati čuvati svoje banke, da zaštiti svoju moć ali i cijeli sustav- kazao je i dodao kako je EU na svom prvom velikom ispitu u zadnjih 20 godina, dakle u rješavanje krize, pala. A Hrvatska u tom kontekstu treba svoje rješenje pronaći u pravilno dijagnosticiranim uzrocima, te uz Novi ekonomski model koji je Domazet sveo na 11. točaka.

Domazetov model polazi od kvalificirane vizije razvoja do 2025. godine, ekonomskoj politici po novom modelu, politici nacionalne štednje i investicija, stvaranje baze stručnog znanja i znanja kao općeg dobra, u inovacijama, obrazovanju i investicijama u 'tradeble' sektorima, znanju o makro i mikroekonomici, konkurentnosti određenih proizvoda uz regionalnu suradnju, koordinaciji aktivnosti kroz planiranje, kontroli sustava i sustavu kontrole, te u uvođenju ekonometrijskog modela.
A za kraj umjesto zaključka Domazet je pred publiku stavio nekoliko intrigantnih pitanja, od kojih su pitanja postoji li alternativa ako projekt EU ne uspije, te je li politički okvir prepreka društveno-ekonomskom razvoju, izazvala najviše polemika. (D.T.T.)