Hrvatska se treba okrenuti znanju i inovacijama

Donošenjem smjernica za zaključke  kako poboljšati hrvatsko gospodarstvo koji će biti upućeni na adresu hrvatske Vlade  u utorak je u organizaciji izdavačke kuće Vidi održan prvi medijsko-gospodarsko hi-tech summit.

O trenutnoj gospodarskoj situaciji, te kako bi ona trebala izgledati u budućnosti govorili su brojni priznati stručnjaci. Ozren Jureković, glavni direktor VERN-a  iznio je zanimljiv podatak. Naime, samo u Hrvatskoj se može dogoditi da srednjoškolsko obrazovanje završi 35 tisuća maturanata koje čeka 36 tisuća mjesta na fakultetima. – Oni će studirati 12 godina, a završit će ih samo 30 posto upisanih. Nakon što se zaposle trebat će im još dvije do tri godine da se tvrtkama koje su ih zaposlile počnu isplačivati. To je definitivno neodrživo i državne institucije trebaju cijeniti znanje pa će se im se to početi vraćati- zaključio je Jureković. Priznati svjetski znanstvenik Ivan Đikić rekao je da treba ulagati u ljude, a ne infrastrukturu. Dodao je da se znanost može iskoristiti u izgradnji društva i to isključivo ulaganjem u stručnjake, odgovornošću i vizijom, stvaranjem kreativnog ambijenta, interdisciplinarnosti te razvojem hi-techa.

Davor Majetić, direktor tvrtke Atento rekao je da znanje, inovacije i rad trenutno u Hrvatskoj nisu na cijeni te da to treba mijenjati. – Teško je u Hrvatskoj komercijalizirati znanje jer ono nije prepoznato kao vrijednost. A ono nam je potrebno na svim razinama, ne samo visokoobrazovanog kadra. Umjesto da se priča o ljudima koji nešto rade, situacija je obrnuta- rekao je Majetić. I Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikola Tesle smatra da u znanje i inovacije treba ulagati. Potkrijepila je to primjerom da tvrtka na čijem je čelu 60 godina ulaže u znanje, a rezultat toga je da izvoz na razini od 70 posto.

– Mlade treba učiti da se može bolje i Hrvatska može biti država znanja, ali državne institucije trebaju stvoriti preduvjete za to. Moramo biti inovativni i gledati unaprijed jer se samo tako može biti konkurentan- rekla je Kovačević. Na pitanje kako mlade stručnjake iz Švedske dovesti u Hrvatsku odgovorila je da treba stvarati inovativnu korporativnu kulturu, hijerarhijski od vrha prema dnu. – Mladima treba osigurati sustav nagrađivanja i to ne samo novcem već da ravnopravno sudjeluju u radu kompanije -zaključila je Kovačević.

Da bi više trošili moramo više izvoziti, a to ćemo postići ako u 2010. Hrvatska donese jasnu izvoznu strategiju. Tada ćemo biti dio potrošačkog duha. 
-rekao je Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera. Na tvrdnje Anđelka Milardovića, voditelja Centra za politološka istraživanja da mediji u Hrvatskoj nisu slobodni jer su većinom u stranom vlasništvu i tipičan su proizvod globalizacije te su dio društvenog spektakla u kojem su utrka za novcem i stvaranje kaosa iznad svega, odgovorio je da Lider nije žut, i da nije on nije jedini takav medij u Hrvatskoj. Tanya Rukavina, predsjednica uprave konzultantske tvrtke PriceWtaerhouseCoopers ustvrdila je pak da je u hrvatskim medijima tanka linija između istine i neistine. – Puno informacija izlazi u javnost i na medijima je velika odgovornost. I dok je  u Kanadi, gdje se nalazi središte moje tvrtke normalno da udarna vijest bude nasukavanje kita, u Hrvatskoj se objavljuju samo afere- nastavila je Rukavina.

Damir Šlogar, vlasnik tvrtke BigBlue Bubble iz Kanade nadovezao se na njezine riječi dodavši da je u Hrvatskoj teško prosuditi tko je žut, a tko stručan, dok u zemlji iz koje on dolazi to nije tako. Što se tiče poduzetništva dodao je da Kanada za razliku od Hrvatske stimulira poduzetništvo. – Polovicu iznosa plaće mojeg zaposlenika stimulira država, te jamči da će nadoknaditi štetu za sve naše izvozne poslove. Šajatović je nastavio s obranom struke pozvavši sve kritičare da iz Kanade dođu u Hrvatsku i naprave novine. – U Hrvatskoj se za razliku od Kanade novine proizvode za tržište od 4,5 milijuna stanovnika te ima važnijih tema od nasukavanja kitova-rekao je Šajatović. Govoreći o tome kako bi Hrvatska trebala izgledati u budućnosti naveo je primjer da je i u socijalizmu u Hrvatskoj bilo između 10 do 20 posto uspješnih poduzetnika, ali to nije bilo dovoljno. –Nama je potreban premijer-vizionar koji će pokrenuti gospodarstvo- zaključio je Šajatović. ( Mislav Nekić)