Hrvatska Vlada možda neće trebati pomoć MMF-a

U rujanskom izdanju Dun & Bradstreetove mjesečne publikacije International Risk and Payment Review, najveća bonitetna kuća na svijetu Dun & Bradstreet dodjeljuje Hrvatskoj i dalje rejting DB3d.

Rejting se snizio u samo dvije države – Honduras i Venecuela, a niti jednoj državi se nije provisio. U regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede ju Italija (DB3a), Mađarska koja ima isti rejting kao i Hrvatska - (DB3d), Albania (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB5a), te Bosna i Hercegovina (DB5c). D&B navodi kako se inflacija potrošačkih cijena počela ublažavati, što je dovelo do prosječne stope inflacije od 4,6% u odnosu na godinu ranije. Jačanje domaće valute, pogotovo za vrijeme turističke sezone, trebalo bi smanjiti učinke uvozne inflacije. Na inflaciju će također utjecati i veći PDV i porezni nameti, manje cijene nafte, umjerene cijene hrane, te pad u potražnji na domaćem tržištu. D&B predviđa da će prosječna stopa inflacije u 2009 godini biti 2,7%, a u 2010 2,6%.

Politiku je obilježilo razdoblje nestabilnosti zbog neočekivane ostavke premijera Sanadera i imenovanja Jadranke Kosor za novu premijerku. Novi porezni nameti te veći PDV rezultirali su nezadovoljstovm, a najviše se usprotivio predsjednik HSU-a Silvano Hrelja koji je prijetio istupanjem iz vlade.
Kako bi umanjila pad ekonomske aktivnosti i moguć pad zarade od poreznih nameta, vlada je uvela nekoliko oštrih mjera (povećala PDV, te uvela krizni porez na sva primanja iznad 3000 kn), s ciljem da premoste financijski deficit u javnom sektoru. Tu također spada i porez na luksuz i mobilnu telefoniju. D&B smatra kako će te mjere uz recesiju povećati ekonomski pad, te je odmah revidirao svoje prognoze oko rasta BDP-a koje sada iznose
 -4,0% u 2009, te +0,3% u 2010 godini.  Vladine mjere za ublažanje ekonomskog pada ostaju i dalje nedovoljno učinkovite i nekonkretne.

Pozitivnim D&B ističe moguć povrat investitora u ovaj dio Europe pa bi na taj način mogli izbjeći pomoć MMF-a. U svibnju je vlada izdala 750 milijuna eura euroobveznica, te bi još jedna takva objava u istom iznosu možda potpuno umanjila potrebu za pomoći MMF-a koji bi tražio još veće rezove u budžetu, što svakako nebi bilo popularno, navodi se u priopćenju.