Hrvatska zauzela 33. mjesto po indeksu otvorenosti proračuna

Hrvatska je za fiskalnu 2004. godinu s indeksom otvorenosti proračuna od 42 posto zauzela 33. mjesto na ljestvici 59 zemalja i nalazi se u skupini zemalja koje "pružaju samo neke informacije građanima", istaknuto je danas na okruglom stolu na kojemu je Institut za javne financije predstavio taj indeks

No, u Ministarstvu financija smatraju da je proteklih godina postignut veliki napredak i da bi Hrvatska puno bolje stajala da se istraživanje radi danas.  "Da se danas radi upitnik Hrvatska bi bila bar za jednu stepenicu gore, već su u proteklom razdoblju napravljeni pomaci u mnogim područjima, a ima prostora i za daljnja poboljšanja. Otvorenost i transparentnost proračuna naša su orijentacija i naš cilj", poručio je pomoćnik ministra financija Zdravko Marić. Cilj istraživanja je ispitati koliko građani sudjeluju u proračunskom procesu, to jest koliko je on u kojoj zemlji transparentan.

Hrvatska je od 59 zemalja ostvarila ukupan indeks transparentnosti 42 posto, što je smješta negdje u sredinu, dok je Slovenija pri samom vrhu ljestvice. 'Da se istraživanje radi danas, Hrvatska bi sigurno bila više pozicionirana,' rekao je Zdravko Marić. I Ivica Urban iz Instituta za javne financije slaže se da bi već neke prihvaćene preporuke, primjerice o objavi podataka o rashodima i prihodima u najmanje dvije protekle i dvije iduće godine, donekle poboljšale rezultate Hrvatske. Indeks otvorenosti proračuna izrađen je na osnovu opsežnog upitnika od 122 pitanja kojeg je u okviru Međunarodnog proračunskog projekta i u suradnji s civilnim i akademskim partnerima izradila nestranačka i neprofitna organizacija Center on Budget and Policy Priorites iz Washingtona. 

Upitnik, koji se odnosi na fiskalnu 2004. godinu, za Hrvatsku su ispunili istraživači Instituta za javne financije i Hrvatska je ostvarila indeks od 42 posto što je svrstava na 33. mjesto od  59 zemalja.  Najveću pak otvorenost proračuna ima Francuska (89 posto), slijedeVelika Britanija (88 posto), Novi Zeland (86 posto). Visoko je sa 81 posto rangirana i Slovenija, a bolje od Hrvatske su i Rumunjska (66 posto), Češka (64 posto), Bugarska (47 posto), slabije primjerice Turska (41 posto), Albanija (24 posto).  Na dnu ljestvice (s ocjenom ispod 10 posto) su Čad, Angola i Vijetnam, a u indeks nisu uključene npr. Mađarska, Njemačka, Austrija i druge zemlje.

Istraživanjem je obuhvaćeno sedam različitih proračunskih dokumenata, a prema parcijalnim indeksima Hrvatska dobro stoji kada se radi o revizijskom izvješću (92 posto), izvješćima tijekom godine (89 posto), okružnici (78 posto).  No, dostupnost prijedloga proračuna ima indeks od samo 32 posto, izvršenje proračuna 33 posto, a nulu je dobila za polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna koje, kaže Urban, postoji, ali po sadržaju ne zadovoljava kriterije za to.  Urban je iznio i niz preporuka za veću transparentnost hrvatskog proračuna, primjerice prikazivanje rashoda i po funkcionalnoj klasifikaciji, potrebu opširnijih podataka o javnom dugu (po instrumentima, dospijeću i sl.), objašnjenja što će biti s proračunskim veličinama ako se promjene makroekonomski uvjeti, itd. 

Zdravko Marić ističe pak kako je već napravljeno niz poboljšanja, pa su uz proračun na Internet stranicama Ministarstva dostupne i Smjernice ekonomske i fiskalne politike, Pretpristupni ekonomski program, polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna, a prošle je godine po prvi put objavljen i proračunski vodič, itd.  Indeks otvorenosti proračuna, kako je najavljeno, objavljivat će se svake dvije godine.   (H/ M.O.F.)