Hrvatske banke se prilagođavaju administrativnim ograničenjima

Najnoviji izvještaj Unicredit Group o zemljama Istočne i Srednje Europe u analizi ekonomske situacije u Hrvatskoj analizira kako se banke suočavaju s restrikcijama plasmana koje je postavila Hrvatska narodna banka te prognozira da bi mogle dovesti do većeg zaduživanja gospodarskih subjekata direktno u inozemstvu. Također predviđa jačanje domaće potražnje i usporavanje uvoza

U siječnju ove godine usporen je, na 22 posto, rast ukupnih kredita banaka, a s 22,5 koliko je iznosio u prosincu 2006., najviše zahvaljujući vrlo malom rastu kredita gospodarskom sektoru. Plasmani tom sektoru rasli su po stopi od 25,3 posto u siječnju i 26,1 u prosincu, dok je rast kredita građanima ubrzan s 21,8 posto u prosincu na 22,3 u siječnju. Taj relativno visok rast posljedica je visokih razina prenesenih s kraja 2006., godine u kojoj je rast plasmana bio vrlo dinamičan. U usporedbi s krajem prošle godine, krediti banaka povećani su za 0,5 posto, najviše pod utjecajem deprecijacije kune za 0,4 posto prema euru na kredite vezane uz stranu valutu. 

Takav rast, koji je ispod mjesečnog limita od 1 posto što ga je postavila HNB, može se najvećim dijelom pripisati sezonalnim faktorima. Kako bi se uvažili sezonalni i drugi faktori koji uvelike utječu na dinamiku kreditnih plasmana u okviru jedne godine, središnja je banka dopustila bankama da same odrede kako će tijekom godine rasporediti dopušteni 12-postotni rast kredita nevladinim sektorima bez obveze upisa blagajničkih zapisa HNB-a. 

U siječnju je stopa godišnjeg rasta ukupnih depozita povećana s prosinačkih 16,7 posto na 19,2 posto, što je posljedica značajnog povećanja depozita poslovnih subjekata od 32 posto. To je prije svega posljedica snažnoga baznog učinka, jer na mjesečnoj su razini depoziti u padu. Očekuje se da će, zbog restriktivnih mjera središnje banke, krediti i depoziti do kraja godine rasti po nižim godišnjim stopama, što će vjerojatno dovesti do većeg zaduživanja poduzeća u inozemstvu i relativno visoke razine zaduženosti osobito u sektoru maloprodaje. 

Uz najave povećanja kapitala u nekim bankama, od početka godine primjećuju se i pokušaji nekih banaka da svojim klijentima prodaju kredite nominirane u kunama, bez devizne klauzule. Ako u tome uspiju, to bi se moglo vrlo povoljno odraziti na poslovne rezultate tih banaka, jer će to umanjiti njihove obvezne rezerve devizne likvidnosti. 

Snažan godišnji rast industrijske proizvodnje i usporavanje mjesečne stope rasta

Snažan rast industrijske proizvodnje na godišnoj razini od 9 posto zabilježen u siječnju uglavnom je posljedica kalendarske komponente, jer mjesečni trend ide stopom od 6,5 posto, koja je tek neznatno iznad one iz prosinca, od 6,4 posto. U prerađivačkoj industriji mjesečna stopa povećana je sa 7,2 posto u prosincu na 7,5 posto u siječnju, uglavnom zahvaljujući rastu proizvodnje kapitalnih dobara. No, mjesečna stopa rasta industrijske proizvodnje, izvedena iz indeksa trenda, prilagođenog za sezonske fluktuacije, pokazuje da od sredine prošle godine taj rast usporava. Tako je mjesečna stopa rasta ukupne proizvodnje izmjerena u siječnju bila 0,3 posto, dakle ispod one u prosincu od 0,4 posto i šestomjesečnog prosjeka od 0,7 posto.

Ekspanzija prerađivačke industrije usporava na 0,4 posto u siječnju, s 0,5 posto u prosincu i 0,8 posto u prethodnih šest mjeseci. Najstabilniji trend rasta zabilježen je u intermedijarnim i kapitalnim proizvodima koji su uglavnom namijenjeni izvozu. To ukazuje na značaj vanjske potražnje za rast industrijske proizvodnje. No, očekuje se da će do kraja godine domaća potražnja jačati, dok će uvoz usporavati i na taj način pridonijeti rastu industrijske proizvodnje.

Sporija inflacija proizvođačkih cijena zbog smirivanja cijena nafte

Inflacija proizvođačkih cijena u industriji i dalje je niska, s rastom na godišnjoj razini koji je u veljači iznosio 1,7, a u siječnju 2,2 posto, najviše zahvaljujući nižim cijenama naftnih derivata i kapitalnih dobara. Iznadprosječnom rastu cijena intermedijarnih proizvoda od 2,7 posto pridonosi rast cijena metala (12,4 posto). Cijene potrošnih dobara rasle su po stopi od 1,9 posto, hrane i pića 2,7 posto, dok su cijene tekstila pale za 0,6 posto. Cijene vodoopskrbe koje su pod kontrolom lokalnih vlasti u veljači su povećane za 18,9 posto na godišnjoj razini. Cijene su plina i električne energije nepromijenjene, ali bi se korekcije mogle dogoditi nakon izbora, odnosno početkom iduće godine. 
   
Pripremila: Davorka Zmijarević