Hrvatske kompanije lani obilježene s 3.176 certifikata

Grad Zagreb prvi je po broju certifikata izdanih tvrtkama koje posluju na njegovu području, a slijedi ga Zagrebačka županija. Međutim, rast broja certifikata lani je usporen.

piše Edis Felić
[email protected]

Hrvatski pregled certificiranih sustava upravljanja za 2008., koji je u svibnju izdalo Hrvatsko društvo za kvalitetu (HDK), pokazuje da su hrvatske kompanije do kraja prošle godine 'obilježene' s ukupno 3.176 certifikata koji svjedoče o njihovoj kvaliteti u raznim područjima. Hrvatsko društvo za kvalitetu podatke je prikupilo u suradnji s certifikacijskim tijelima koja posluju u Hrvatskoj, a prema pregledu koji je uredio Gordan Glavaš, HDK će ga izdavati svake godine i sadržaj će prilagođavati promjenama u sustavima upravljanja i potrebama koje iskažu korisnici.

 Primat građevinarstva 
Tako je HDK izračunao da je ukupan broj izdanih certifikata prema normi ISO 9001:2000, čije su glavne odrednice odgovornost uprave, upravljanje sredstvima, realizacija proizvoda i mjerenje, analiza i poboljšanja, potkraj prošle godine bio 2.313, što je gotovo 3,5 puta više nego 2003. godine.
Ne samo da je rastao broj u apsolutnoj vrijednosti nego je vidljiv i rast broja certifikata za svaku godinu. Tako su, primjerice, 2003. izdana 194 novih certifikata, da bi 2007. taj broj narastao na 470. No, zanimljivo je, prošle godine je izdano samo 235 novih certifikata, što je, izuzev 2003., bio najmanji rast. Koliko je i sama kriza utjecala na to, teško je reći jer u HDK-u ne obrazlažu taj pad, ali nije isključeno da je on posljedica smanjene gospodarske aktivnosti.Ako pak pogledamo ukupan broj certifikata prema industrijskim sektorima, vidjet ćemo da prednjači građevinarstvo s 285 izdanih certifikata (ili 12,32 posto udjela), a slijede veleprodaja i maloprodaja zajedno s popravcima motornih vozila, motocikala, kao i osobnih i kućanskih aparata s 249 (10,77 posto) te proizvodnja osnovnih metala i metalnih proizvoda s 221 certifikatom (9,55 posto). Tu su još i ostale usluge (204), proizvodnja

prehrambenih proizvoda, industrija pića i proizvodnja duhana (199), električna i optička oprema (137) i inženjerske usluge (120). Na samom začelju je proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (1), avionska industrija (1), opskrba plinom (3), farmaceutska industrija (8), a ni poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo ne mogu se pohvaliti - svega 21 certifikat.

U povojima
Norma ISO 14001:2004 mnogo je brže rasla od prethodne. S 51 izdanim certifikatom od 2003. broj se popeo na 343 prošle godine. Ta je norma međunarodni standard za upravljanje okolišem, što znači da su svi utjecaji na okoliš u tvrtki definirani, nadzirani i usklađeni sa zakonskom regulativom. Kad je riječ o godišnjem rasti, on je evidentno manji u apsolutnoj vrijednosti, ali zato nema padova. Doduše, posljednjih dvije godine rast je usporen, jer je 2006. izdano 64 certifikata (24 više nego 2005.), 2007. izdano je 75, da bi ih 2008. godine dobilo 78 tvrtki. Pogledamo li, pak, broj certifikata prema industrijskim sektorima, vidjet ćemo da ponovno prednjači građevinarstvo s 48 certifikata (13,99 posto udjela), slijede ga proizvodnja električne i optičke opreme s 27 (7,87 posto), veleprodaja i maloprodaja s uslugama popravaka koji imaju 26 (7,58 posto) te proizvodnja osnovnih metala i metalnih proizvoda s 22 (6,41 posto).

Slabašna zaštita
Standard ISO 27001:2005 pojašnjava koje sigurnosne kontrole treba definirati, s time da je način implementacije u velikoj mjeri prepušten tvrtki. Taj standard prati i BS 7799-2 koji se fokusira na način primjene informacijske sigurnosti. Zaista je malo tvrtki implementiralo te standarde. Samo je jedna tvrtka 2006. imala ISO 27001, da bi ih 2007. bilo četiri, a prošle godine devet. Zanimljiv je, pak, standard BS 7799-2 koji je 2005. implementiran u dvije tvrtke, da bi u sljedeće dvije godine ostao na jednoj tvrtki, a prošle godine više nije bilo nijedne.Kad je pak riječ standard OHSAS 18001 koji definira zaštitu na radu i zaštitu zdravlja, njih je također malo. Samo osam ih je bilo 2003. godine, da bi ih prošle godine bilo ukupno 45. I ovdje je prisutan manji godišnji rast unatrag dvije godine. Tako je 2006. dodijeljeno 14 novih certifikata (2005. dodijeljeno je pet), da bi 2007. rast bio manji 50 posto (7), a tek nešto bolja bila je 2008. godina (osam novih izdanih certifikata).U industrijskim sektorima najviše je izdano certifikata u proizvodnji betona, cementa, vapna i gipsa (9), slijede proizvodnja osnovnih metala i metalnih proizvoda, kao i proizvodnja električne i optičke opreme (po 5) te u građevinarstvu, kao i u rudarstvu i vađenju (po 4). Najviše sektora ima s po jednom certificiranom tvrtkom, pa ni tajstandard nije naišao na široku primjenu u Hrvatskoj.

Prolongiranje rokova
Završimo s, da ih tako nazovemo, prehrambenim certifikatima. Ovdje je riječ o standardu ISO 22000:2005 koji regulira sigurnost hrane. Iako je apsolutna vrijednost mala (svega 86 certificiranih tvrtki), zabilježen je znatan rast; dvije tvrtke su ga uvele 2005. godine da bi ih u 2006. bilo 15 novih, u 2007. čak 51 nova, dok je prošle godine bilo 18 novocertificiranih tvrtki. Standard HACCP, za čije se obvezno uvođenje kod nas konstantno prolongiraju rokovi, govori pak o sustavnom pristupu identifikaciji, vrednovanju i upravljanju potencijalnim opasnostima vezanima uz hranu. Taj standard kod nas relativno brzo raste. Samo osam tvrtki ga je imalo 2003. da bi ga danas imalo 367. Međutim, kao što smo rekli, rok za implementaciju HACCP-a nekoliko je puta prolongiran (bez njega neće biti plasmana roba u EU), a najzanimljivije je da je prošle godine, dakle, kad je trebalo očekivati da preostale tvrtke završe implementaciju, zapravo zabilježen manji rast nego 2007. Tako je u 2008. samo 70 tvrtki dobilo certifikat za HACCP u odnosu na 2007. kad je dodijeljeno 90 novih certifikata. To, naravno, može značiti da je ostalo manje necertificiranih tvrtki, ali bez obzira na to, vidljivo je da neke od njih neće moći izdržati uvođenje toga sustava.

Na krilima HACCP-a
Još jedan u nizu je standard IFS, odnosno BRC za sigurnost hrane od zagađivača i nehigijene. Za njega je dodijeljeno malo certifikata, svega 13, no valja naglasiti reći da je standard HACCP glavni koji to sve uzima u obzir. I ovdje je vidljiv manji godišnji rast certificiranih tvrtki; dok je 2007. dodijeljeno šest novih certifikata, prošle godine dobila ga je samo jedna tvrtka.Ukupno certificiranih firmi s tim implementiranim standardima potkraj prošle godine bilo je 466. Najveći doprinos ukupnom rastu dalo je certificiranje tvrtki za HACCP sustav, koji je i najvažniji od tih ‘prehrambenih’ sustava.Na kraju recimo i to da u pregledu možemo uočiti u kojim županijama tvrtke najviše implementiraju standarde. I ovdje možemo percipirati gospodarsku aktivnost. Grad Zagreb premoćno je prvi u svim standardima, a slijedi ga Zagrebačka županija. Tu su još Primorsko-goranska, Istarska, Varaždinska i Splitsko-dalmatinska županija. Ostale županije variraju, a pri samom su dnu Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Ličko-senjska županija.