Hrvatske marine mogle bi udvostručiti zaradu

Nautički turizam Hrvatskoj godišnje donosi oko 700 milijuna eura, a razvijanjem ponude, koja je nekim zemljama Sredozemlja i glavni turistički adut, taj bi se prihod u narednih pet godina mogao i udvostručiti

Procjene su to stručnjaka iz Udruženja marina Hrvatske. Osnovni preduvjet i za tako visok rast zarade je prije svega povećanje broja vezova. Podsjetimo, kako u 50 hrvatskih marina trenutačno ima 16 tisuća vezova, a prema nedavno prihvaćenoj studiji razvoja nautičkog turizma, u sljedećih deset godina broj vezova povećao bi se za još 15 tisuća.
Dopredsjednik Udruženja marina Hrvatske Krešimir Žic nedavno je rekao kako je 'pogrešno gledati na marine kao onečišćivače okoliša jer, naprotiv, one su u funkciji očuvanja prostora dok su zagađivači brodovi'.Pri tome upozorava i da, uz 16 tisuća vezova, u Hrvatskoj ima još oko 30 tisuća vezova u komercijalnim lukama, sportskim lučicama te privezištima i sidrištima gdje je zaštita okoliša uglavnom – nikakva.

Isto tako, u nas je registrirano više od 103 tisuće plovila i od toga je većina privezana izvan marina i može se samo pretpostaviti koliko zagađuju okoliš. Zato u Udruženju i smatraju da bi, umjesto da se koncept održivog razvoja provodi prije svega ograničavanjem broja vezova, bilo bolje uvesti stroge ekološke norme za brodove koji se koriste u rekreativne svrhe i primijeniti još strože norme za komercijalna plovila - ribarske, putničke i ostale brodove. Uostalom, poznato je da zastarjeli ribarski brod znači daleko veću ekološku prijetnju nego recimo desetak modernih jedrilica.
Hrvatska, dakako, neće moći nikome (pa ni stranim nautičarima ) 'zaključati ulaz' u svoje more, kao da je riječ o popunjenom parkiralištu.

Tim prije što svake godine u svijetu proizvodnja brodova raste 20-ak  posto, pa oni (recimo, i stranci)  koji budu htjeli ploviti kod nas, naći će načina da to i ostvare. Pritom ne bi bilo dobro i da ti nautičari moraju otploviti negdje drugdje samo  zato što u našim marinama nema 'parkirnog'mjesta.  U hrvatskom Udruženju marina  ističu i da će gradnja novih marina prema utvrđenim prostornim planovima biti uglavnom teško ostvariva, jer je riječ o lokacijama koje su slabo zaštićene od vremenskih nepogoda, a nisu ni dobro prometno povezane.

Sve bi to moglo drastično i da poskupi gradnju, koja uz to mora ispuniti dodatne strože tehnološko-ekološke uvjete. Kako  se i novac uložen u nove marine vraća vrlo sporo, bilo bi, kažu poznavaoci prilika, dobro da se još jednom porazmisli i o tome da se dopusti i proširenje 'starih' marina, odnosno da se više novih vezova 'instalira' i u postojećim marinama. (Nikola Prskalo)