Hrvatske tvrtke nisu zainteresirane za besplatan rad mladih

U svijetu je uobičajena praksa da se mladim ljudima s diplomom omogući neplaćen rad u kompanijama kako bi stekli radno iskustvo u svojoj struci. Tako im se pomaže u traženju posla, a one koji se pokažu dobrima kompanije mogu pridobiti za sebe. U Hrvatskoj je takva praksa nepoznata.

piše Kristina Kardum

Mlada, visokoobrazovana osoba sa znanjem nekoliko stranih jezika i diplomom uglednog stranog sveučilišta vraća se u Hrvatsku u potrazi za poslom. Nakon mjesec ili dva dana bezuspješnog odgovaranja na oglase, odluči se, prema uzoru na svoje kolege iz europskih zemalja, prijaviti za besplatno radno iskustvo. I tu nastaje problem. Dok je u stranim zemljama uobičajeno da se među ponudama poslodavaca nude 'internships' i 'traineeships', u našoj zemlji takve kategorije u bazama poslova gotovo ne postoje, a besplatan je rad rezerviran za volontere čiji posao onda nije nužno vezan uz njihov profesionalni put ili pak studentsku praksu koju zahtijeva nekoliko fakulteta. S obzirom na to da osoba negdje mora steći iskustvo koje je jedan od redovitih zahtjeva u oglasu za posao, ne preostaje joj drugo nego da sama ponudi svoje besplatne usluge njoj zanimljivim poslodavcima u zamjenu za kvalitetno radno iskustvo. Međutim, odgovora nema. Zar doista nijednoj kompaniji nije stalo do toga da pruži šansu mladim ljudima kako bi stekli iskustvo te da možda među njima otkriju upravo kadar koji im treba? I to bespaltno.

Samo pripravnici

U Hrvatskoj najviše izgleda za besplatno stjecanje radnog iskustva imaju studenti. Ne samo što se mnogima, naročito onima koji studiraju na tehničkim fakultetima poput Strojarstva ili Fakulteta elektrotehnike i računarstva, omogućava praksa, nego kompanije su blagonaklonije studentima zainteresiranim za takav rad nego za 'gotov' kadar koji se nije na prvu loptu snašao na tržištu rada. - Volonterski rad ne prakticiramo i smatramo da bi svaka osoba za svoj rad trebala biti plaćena, bez obzira na svoje prethodno radno ne/iskustvo - poručuje Irena Lošćac– Gombač iz Službe za komunikacije Erste banke. Poput mnogih poslovnih subjekata, banka prakticira plaćanje pripravničkog staža svojim budućim zaposlenicima i tu je, naravno, konkurencija znatna.

- Znatan dio godišnjeg plana zapošljavanja odnosi se na zapošljavanje pripravnika bilo da je riječ o pripravnicima za specifično radno mjesto ili o pripravnicima koji će nakon općeg programa školovanja biti raspoređeni na svoje radno mjesto. Trajanje takvih programa ovisi o tome je li riječ o pripravnicima primljenima radi potreba specifičnog posla ili je riječ o pripravnicima koji prolaze program rotacije unutar banke. Pri izboru pripravnika vodimo računa da biramo ljude koji posjeduju specifične vještine i znanja koja su nam dugoročno potrebna te za koje smatramo da bi se dobro uklopili. Također, ulažemo i znatne resurse u njihov program školovanja. Konačan željeni rezultat svakako bi bio da svi koji su tijekom pripravničkog staža zadovoljili ostanu raditi u banci - kaže Lošćac-Gombač.

Nema interesa

Miroslav Halužan, viši izvršni direktor Sektora za upravljanje ljudskim resursima u Privrednoj banci Zagreb, kaže da je interes za pripravničkim radnim mjestima znatan.
- Upiti zainteresiranih mladih ljudi se uglavnom se odnose na pripravnička-plaćena radna mjesta te na odrađivanje prakse. Prema našem iskustvu interes za neplaćeni rad nakon završenog visokoškolskog obrazovanja mnogo je manji - kaže Halužan. Posve besplatan rad rezerviran je za programe za studente, dok za mlade zaposlenike bez prijašnjega relevantnoga radnog iskustva postoje pripravnička plaćena radna mjesta.

- Pripravnička pozicija predstavlja uvođenje zaposlenika u određeno polje bančina poslovanja. Za trajanja pripravničkog staža zaposlenik se kontinuirano i ciljano educira. Stupanjem u radni odnos pripravnici potpisuju ugovor o radu na određeno vrijeme sa snažnom bančinom intencijom da se onima koji pokažu radne kvalitete i motivaciju za rad nakon isteka pripravničkog roka (nakon najviše godinu dana) ugovor produlji. Razlika od pripravničke pozicije i odrađivanja prakse jest osim novčane naknade za rad dužina pripravničkog odnosa te ciljana sveobuhvatnija edukacija pripravnika, dok se studenti pri praksi dotiču užeg, stručnijeg i specifičnijeg poslovnog dijela - objašnjava Halužan.

Europska iskustva

Iskustva iz stranih zemalja prilično su drugačija. Pripravnički programi kod kojih se eventualno plaćaju samo putni troškovi nisu rijetkost, pogotovo u sektorima u kojima potražnja nadmašuje ponudu, poput međunarodnih organizacija. Pronaći besplatan posao u Bruxellesu ili Londonu pravi je izazov mladim stručnjacima na čijim se diplomama tinta još nije posušila. U nemilosrdnoj utakmici prvi stradaju oni koji si takve izlete financijski ne mogu priuštiti, dok se ostali suočavaju s konkurencijom iz cijelog svijeta. Oglasite li besplatno radno iskustvo na internetskim stranicama poput eurobrussels.com-a možete očekivati i nekoliko tisuća odgovora zainteresiranih stručnjaka iz cijelog svijeta. Neki dijelom plaćeni programi, poput prakse u EU Komisiji ili Parlamentu, privlače zainteresirane u peteroznamenkastim brojkama. U Europskoj komisiji, na primjer, praksa se plaća 1.047 eura na mjesec. Znatno manje plaćaju privatne consulting i PR tvrtke ili NGO organizacije. Oni oglašavaju prijam novih praktikanata i nekoliko puta na godinu. Osiguravši sebi jeftinu radnu snagu istodobno dobro dođu mladom kadru kojima je radno iskustvo neprocjenjivo. Važno je da pripravnici nakon odrađene prakse rijetko dobiju mogućnost daljnjeg zaposlenja u istoj tvrtci ili organizaciji. Najčešće kreću na tržište rada iz početka.

Rad sa studentima

Mnoge kompanije svoj budući kadar žele regrutirati dok je on još na fakultetu. Pozitivno je u takvim oblicima angažiranja studenata međusobno upoznavanje organizacije i studenta. Samim studentima pružaju se vrijedna prva radna iskustva u poslovnom svijetu, primjena već usvojenih teoretskih znanja u praksi kao i važan networking - upoznavanje ljudi iz poslovnog svijeta, što može uvelike koristiti pri traženju prvog posla. Organizaciji mladi potencijali pridonose svojim radom, entuzijazmom i energijom koju unose u prvi ‘pravi’ posao. Također, na taj način, uz već iskazanu inicijativu pri traženju takvog oblika angažmana - poslodavac upoznaje potencijalne buduće zaposlenike koji se imaju priliku iskazati i na taj način osigurati sebi internu ili eksternu referenciju za budućnost.

- Takvi oblici angažmana organiziraju se kada neki zaposlenik može dio svoga radnog vremena posvetiti edukaciji studenta jer želimo da tijekom uloženog vremena student stekne iskustva koja će mu približiti poslovni svijet te koristiti u budućoj kristalizaciji njegovih profesionalnih interesa. Studenti kojima smo dosad omogućili stjecanje prvoga radnog iskustva u banci redovno iskazuju znatnu motivaciju u radu te interes za usvajanjem praktičnih znanja - kaže Halužan iz PBZ-a.

Iako je čak trećina sadašnjeg vodstva tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska počela rad u tvrtci kao pripravnik, posebna se pažnja i tu ipak pridaje studentima. Nekoć su prijave i životopise prikupljali preko specijaliziranih susreta, poput Dana karijera i slično, no nakon što su 2005. prikupili više od tri tisuće prijava, odlučili su se na suradnju s partnerskim državnim i privatnim fakultetima i veleučilištima koji korespondiraju s profilom tvrtke. -Već niz godina sustavno nastojimo unaprijediti postupak odabira naših budućih kadrova na način da im pružimo priliku za radnu praksu u našoj tvrtki. To se dosad pokazalo najkvalitetnijim i najpouzdanijim načinom odabira. Radne probe često pokažu što od stečenoga znanja i referencia kandidati doista mogu primijeniti u stvarnim radnim uvjetima - kaže Zdravka Demeter Bubalo, direktorica Odjela za ljudske potencijale Coca-Cole HBC Hrvatska.