Hrvatski gospodarski model prodaje i zaduživanja neprihvatljiv

Hrvatska je u posljednjih 15 godina ostvarila značajan napredak u ekonomskom i društvenom pogledu, dosegavši u tom periodu 63 posto prosjeka europskog BDP-a, rečeno je među ostalim na predstavljanju Izvješća o konvergenciji Republike Hrvatske s Europskom unijom, koje je izradila Svjetska banka.

 No, pred Hrvatskom su novi izazovi u pogledu ubrzavanja ekonomskog rasta i postizanju životnih uvjeta sličnih onima u Europskoj uniji, stoji dalje u izvješću. Upravo je to tema izvješća koje nudi niz savjeta u tom smuislu. Andras Horvai, šef ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, objasnio je kako se izvješće bavi dugoročnim politikama sve do 2025. ili čak 2040. i životom koji će živjeti današnja djeca. Tri su stvari koje je poručio. Prvo, da je razina koju blagostanja koju uživa EU sasvim dostižna za Hrvatsku, navodeći poznate primjere Finske i Irske. U tom optimističnom tonu, podsjetio je da kriza često može poslužiti kao poticaj za provođenje nužnih reformi i da ‘ponovno paljenje’ ekonomije krizom samo dobija na važnosti. Na kraju, Horvai je rekao kako postoje različiti putevi koje Hrvatska može koristiti u postizanju svojih ekonomskih i društvenih ciljeva, poentirajući tvrdnjom da se do odluke o najboljem načinu mora doći puem šireg konsenzusa i javne rasprave. Što se konkretnih prijedloga tiče, izvješće locira četiri opcije gospodarske politike koje uključuju povećanje doprinosa ljudske snage, povećanje produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije i promicanje inovacija. Na Hrvatskoj je da izabere onu opciju koju smatra najboljom, ali nastavlja se u izvješću, Hrvatska više ne može računati na dosadašnji model daljnje akumulacije kapitala i visokih razina vanjskog financiranja odnosno jednostavnije, na prodaju i zaduživanje. Nudeći razne analogije i primjere, izvješće podrobnije objašnjava gore spomenute politike, načine njihove provedbe i implikacije. (Vanja Figenwald)