Hrvatski izvoz pao čak 26,5, a uvoz više od 32,2 posto

Podaci za robnu razmjenu s inozemstvom pokazuju kako su se negativna kretanja u zemljama koje su nam najvažniji trgovinski partneri već snažno odrazila na pad izvozne aktivnosti, stoji u redovitoj RBA analizi.

U siječnju je izvoz pao čak 26,5 posto u odnosu na siječanj 2008. dok je uvoz, zbog pada cijena na svjetskim robnim burzama i pada osobne potrošnje u Hrvatskoj, pao i više, 32,2 posto. To je zatvorilo rupu u vanjskotrgovinskoj razmjeni za čak 37 posto, na 'samo' 516 milijuna eura. Brži pad uvoza od izvoza utjecao je i na pokrivenost uvoza izvozom koja je u siječnju iznosila 50 posto, a to bi se moglo  povoljno odraziti i na tekući račun platne bilance.

Istodobno raste javni dug i to kao posljedica rasta zaduženja središnje države. Na kraju listopada 2008.godine zajedno s HBOR-om iznosio je 135,6 milijardi kuna što je u odnosu na isti mjesec 2007. gotovo 8 milijardi ili 6,1 posto više. 
Usporavanje gospodarske aktivnosti već se odrazilo na punjenje proračuna, a to će, stoji u analizi, i dalje rezultirati potrebom zaduživanja države na domaćem tržištu i to kroz trezorske zapise i dogovaranje daljnjih kreditnih aranžmana s domaćim bankama.

Ovoga će tjedna sva očekivanja biti usmjerena prema detaljima vezanima uz rebalans državnog proračuna.
Devizno je tržište obilježila obrnuta repo aukcija i devizna intervencija HNB-a koji su tečaj kune ustabilili na oko 7,40 do 7,43 kune za euro. Na tjednoj razini analitičari RBA ne očekuju veće oscilacije, no na mjesečnoj bi se razini moglo dogoditi lagano slabljenje tečaja i to kao posljedica potražnje za inozemnom valutom. Uz nastavak usmjerenosti HNB-a čuvanju stabilnosti tečaja, razine oko 7,50 kuna za euro čine se kao čvrste točke otpora daljnjem rastu tečaja, zaključuje se u RBA analizi. (G. G.)