Hrvatski menadžment prosječno provede tek jedan dan godišnje učeći

Glavni menadžer Motorole Chris Galvin nedavno je izjavio: 'Motorola ne želi više zapošljavati inženjere s četverogodišnjom diplomom, tražimo da naši zaposlenici imaju četrdesetogodišnju diplomu.'

Piše: Petra Dropulić

Osim što u ambicioznih diplomanata bez radnog iskustva budi čitavu paletu negativnih emocija u kojoj prednjači siva boja obeshrabrenja, ova izjava nedvosmisleno ukazuje na potrebu cjeloživotnog učenja. U današnje doba ekonomskih i socijalnih promjena i tranzicije društva u 'društvo znanja' te demografskih podataka po kojima europska populacija postaje sve starija, javljaju se izazovi za novim pristupom obrazovanju i učenju. Pomiče se fokus s obrazovanja, kao institucionaliziranog i organiziranog procesa, na kontinuirano, cjeloživotno učenje koje uključuje sve oblike učenja u svim životnim okolnostima. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih od rujna 2009. godine vodi zajednički upisnik ustanova za obrazovanje odraslih, odnosno bazu podataka. Prema trenutačnim podacima koje nam je ustupio ravnatelj Agencije Ivan Šutalo, u bazi se nalazi 441 ustanova za obrazovanje odraslih, a brojka programa unesenih u bazu Agencije iznosi 6 014.

U svojoj knjizi 'Hrvatska 2020: Jedna moguća budućnost', Velimir Srića iznosi podatke istraživanja koja su pokazala da prosječni japanski menadžer provede čak trećinu posto radnog vremena učeći, bilo na seminarima, stručnoj izobrazbi ili na raznim radionicama unutar kompanije i programima razvoja ljudskih resursa. S druge strane, analiza istraživača s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pokazala je da naš najviši menadžment u prosjeku provede tek jedan dan godišnje učeći i radeći na vlastitom razvoju. Kako objašnjava, za razliku od Hrvatske, najbolje svjetske kompanije sve više ulažu u ljude (posebno menadžere), te za tu svrhu izgrađuju obrazovne institucije i centre za razvoj ljudskih resursa u vlastitoj režiji. Jedan od rijetkih domaćih primjera takvog pristupa učenju je Poslovna škola Privredne banke Zagreb, koja od 2007. godine djeluje kao korporativna akademija usmjerena razvijanju vještina, znanja i kompetencija potrebnih za postavljanje i definiranje tržišnih i proizvodnih trendova.

Pojam cjeloživotnog učenja često se zamjenjuje izrazom cjeloživotno obrazovanje, no važno je istaknuti da ta dva pojma nisu sinonimi. Obrazovanje obuhvaća samo organizirano učenje, a učenje je širi koncept koji uključuje i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja te se može provoditi kroz cijeli život, od dječjeg vrtića do mirovine. Cjeloživotno učenje prvenstveno se veže uz povećanje konkurentnosti pojedinca na tržištu rada, ali je usmjereno prema osobi i njenim individualnim sposobnostima, poboljšanju njenog ponašanja, raspolaganju informacijama, povećanju znanja, razumijevanju, novim stavovima. Nije preporučljivo dozvoliti da se učenje svede samo na ono što zahtjeva poslodavac. Potrebno je naći ravnotežu između specijalizacije i izvrsnosti u obavljanju određenog posla, te širine znanja i raznovrsnosti koje pojedincu omogućavaju slobodu i promjenu kada ih poželi.

Američki motivacijski filozof Jim Rohm tvrdi da kada bismo pročitali jednu knjigu na tjedan, za deset bismo godina pročitali petstotina dvadeset knjiga, a za dvadeset godina više od tisuću knjiga – dovoljno da dospijemo u najboljih jedan posto stručnjaka u željenom području. Nažalost, velik broj ljudi nije svjestan da su čak i takve male investicije vremena, truda i novca dovoljne za znatno povećanje razine uspjeha unutar poslovne, ali i osobne perspektive.
Američka glumica i kabaretska pjevačica Eartha Kitt svojedobno je izjavila da će joj najveća diploma biti upravo – nadgrobna ploča. Stoga, ugasite televizor, uzmite knjigu u ruke i potrudite se da na vašoj ploči ostanu dobre ocjene.