Hrvatski zakladnici žale se na složenost registracijskog postupka

Poteškoće sa zakladama u Hrvatskoj, iskustva europskih zaklada i rad korporativnih zaklada bile su glavne teme zagrebačke konferencije Zaklade-neiskorišten potencijal u Hrvatskoj koju su u hotelu Regent Esplande zajedno organizirali Lider, USAID, AED i Hrvatska udruga za odnose s javnošću

Konferenciju je otvorio glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović koji je naglasio kako osim osnovnog motiva kompanija da na tržištu maksimiraju profit, kompanije trebaju ulagati u društvo putem zaklade.
- Uspijemo li filantropiju i zaklade uklopiti u društveno odgovorno poslovanje, napravit ćemo dobar posao - istaknuo je Šajatović. O europskim zakladama koje su ekspanziju doživjele u devedesetim godinama, a prema procjenama Europskog centra za zaklade ima ih blizu 100.000, govorio je dr.Ekkerhard Winter, poslovni ravnatelj jedne od najvećih njemačkih zaklada koju je osnovao telekom operater Deutche Telekom koji djeluje i u Hrvatskoj, a osnovana je prije tri godine.

- Od 50 do 90 posto prostora u njemačkom i europskom zakladništvu imaju neovisne zaklade koje osnivaju bogati pojedinci, od 4 do 19 posto zauzimaju vladine zaklade koje su u Njemačkoj bliske političkim strankama, a ostalo su korporativne zaklade s velikim osnivačkim kapitalom i zaklade zajednica koje se bave prikupljanjem sredstava iz različitih izvora - rekao je Winter.  Prema njegovu izlaganju, većina od deset najvećih europskih zaklada osnovano je u Italiji ili Španjolskoj. O zakladi osnovanoj na talijanskom teritoriju koja ulaže na europskom i afričkom kontinentu govorila je Valentina Cruciani iz zaklade Unidea Unicredit.

U Hrvatskoj je, prema rezultatima nedavnog Pulsovog istraživanja koje je na konferenciji iznio Dragan Bagić najveći problem zaklada nestalan priljev novaca i premali osnivački kapital nedovoljan da bi se osigurao smisao zaklade.   Dio problema je, kaže, i nedovoljna informiranost o namjeni zaklade kako među građanima, tako i među kompanijama. - U kompanijama smatraju da bi osnivanjem zaklade usmjerili samo prema jednom projektu ili segmentu društva, što u praksi nije slučaj, dok u kompanijama prevlada stav da ne mogu kontrolirati način na koji zaklade djeljuju sredstva - istaknuo je Bagić.

Prema Pulsovu istraživanju nedavno provedenom među 10 zakladnika i devet kompanija,  su kao problem istaknuli složenost registracijskog postupka i presloženu organizacijsku strukturu koju zahtijeva Zakon o zakladama i fundacijama. No na samoj konferenciji predstavili su se čelnici Podravkine Zaklade Zlata Bartl, Zaklade Ane Rukavine i Adrisove zaklade, najveće hrvatske zaklade u osnivanju koje su pozitivni primjeri zakladništva i koje se nisu suočile s klasičnim hrvatskim zakladničkim teškoćama.    (Marija Čekada)