Arhiva

Hrvatskim tvrtkama putem NATO-a velika šansa za poslove u Afganistanu

21. rujna 2010.

lider.media

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Proračun NATO saveza je velik, za vojni proračun tekućeg funkcioniranja NATO-ove vojne strukture predviđeno je 1.200 milijardi eura, za civilni sektor sjedišta NATO-a u Bruxellesu planirano je 200 milijuna eura, a u investicijske projekte u potpori ciljeva NATO-a putem NSIP (NATO Security Investment Programme) utrošit će se ove godine 650 milijuna eura.

Proračun je lani doživio izmjene zbog recesije i tržišne situacije, što je za posljedicu imalo smanjenje proračuna u svim stavkama, osim kad su u pitanju investicije u Afganistan. Sustav nabave u okviru NATO-a odvija se preko agencija NAMSA, NC3A, NCSA, te NSIP, i preko zapovjedništva (ACO i ACT), i bitno je znati da je način uključenja u proces nabavke kod svake od tih agencija sasvim različit, kazala je Zoja Crnečki, direktorica Sektora industrije i voditeljica Centra za offset i NATO pri HGK na sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Karlovac tijekom prezentacije mogućnosti i pretpostavki za suradnju hrvatskoga gospodarstva s NATO savezom.

U gospodarskim krugovima najčešće je spominjana agencija NAMSA koja organizira nabavku različitih proizvoda: od izgradnje smještajnih kapaciteta, raznih dijelova motora, kaciga i mnoštva specifičnih stvari, te prijevozničkih i drugih usluga, a specijalnost NC3A agencije je IT sektor. Početak odnosa s NAMSA-om ide upisom samog poduzeća u NAMSA-inu bazu podataka, koja potom šalje upite, a pokaže li tvrtka interes i sposobnost, može očekivati i natječajnu dokumentaciju. S NC3A potpisuje se sporazum kojim poduzeće ulazi u njihovu bazu podataka, i to je tek uvjet da bi se od te agencije dobivali upiti vezani uz djelatnosti i potencijalne NATO-ove potrebe. S obzirom na misiju Hrvatske vojske u Afganistanu i činjenicu da je Hrvatska među šest zemalja koje po tom ključu imaju priliku putem NATO-a uključiti svoje gospodarstvo u izgradnju tamošnje infrastrukture, od izgradnje aerodroma, vojnih baza, vodoopskrbnih i odvodnih sustava, a natječaji za sve te radove idu preko NATO-ovih agencija. Za financiranje kapitalnih projekata preko NSIP-a za 2010. godinu odobreno je 653,3 milijuna eura, od čega čak 460 milijuna eura za ISAF u Afganistanu.

HS Produkt traži realizaciju offset programa s finskom Patriom
Direktor HS Produkta Željko Pavlin, nezadovoljan je što se ništa ne događa po pitanju realizacije već davno zamišljenog offset programa temeljenog na nabavci oklopnih vozila marke Patria iz Finske, a u čemu bi u jednom dijelu na hrvatskoj izvoznoj strani u Finsku bilo naoružanje koje proizvodi HS Produkt, i za koje je već nekoliko godina istaknut interes u Finskoj. Pavlin je stoga javno apelirao Zoju Crnečki da po svojoj funkciji u HGK pomogne HS Produktu u ostvarenju neposrednog kontakta s finskim partnerima radi operacionalizacije toga posla zadanog im i međudržavnim sporazumom. Kao članica državnog Povjerenstva za offest, Zoja Crnečki izrazila je i sama nezadovoljstvo zastojem toga offseta, kazavši da ne zna zašto je to tako. Tek je dodala da žali što nema još kojeg offset projekta s kojim bi se onda ovaj s Patriom mogao uspoređivati (?!), ali i podsjetila na to da bi po ugovoru u slučaju neodvijanja offseta finski partner trebao plaćati penale u iznosu od 10 posto. Dodala je i da Finci predlažu neke projekte, ali da oni nisu ocijenjeni kao povoljni za Hrvatsku, ali i da u suštini offset posla treba paziti da se ne uključuju poslovi koji bi se između dviju zemalja ionako, "sami po sebi dogodili". Pavlin je kazao da je HS Produktu Patria interesantna ne samo zbog offseta, već zbog eventualnog zajedničkog nastupa na trećim tržištima. (M. V.)

Te će poslove kao nositelji uglavnom dobiti velike američke ili njemačke tvrtke, i to je prilika za hrvatske tvrtke da na tim tenderima nastupe ili pojedinačno, ili udruženi, kao podizvođači. Tamo je 15. stoljeće i nema nikakve infrastrukture, sve treba graditi i smatramo da je to velika šansa za naše tvrtke, jer to su dobro plaćeni poslovi i naše predstavništvo u Kabulu stoji na raspolaganju, kazala je Zoja Crnečki, dodavši da će poslovi krenuti s procjenom da je sigurnosni aspekt prihvatljiv. Poslovna delegacija iz Afganistana očekuje se u Hrvatskoj u studenome, kojom prilikom će biti organizirani susreti s hrvatskim poduzećima po sektorima, što bi trebala biti prilika domaćim gospodarstvenicima kakvu se ne propušta. S obzirom na jaku misiju NATO-a na Kosovu, istaknuta je i ta prilika za angažman hrvatskih tvrtki za NATO.

HGK je kreirala nacionalnu stranicu www.natonatjecaji.hr koja će gospodarstvenicima služiti kao informator i vodič kroz zahtjevni sustav pravila da bi se uopće moglo natjecati. Prepozna li netko svoju šansu za bilo koji traženi proizvod, poželjno je da detaljne podatke o tome pošalje u bazu podataka agencija, koja onda imaju obvezu i službeno poslati upit na poduzeće o tom proizvodu i uvjetima njegove isporuke, a na poduzeću je da procijeni svoju konkurentnost. Tijekom pregovora s NATO-om iznenađenje za hrvatsku stranu, dodala je Crnečki, bio je sektor nabavke hrane, koja je prepuštena direktno koncesionarima za prehranu vojnika na određenom području, što upućuje proizvođače hrane na direktno snalaženje. S obzirom na mnoštvo svakodnevno objavljenih tendera, HGK na svojim stranicama objavljuje one koje je ona službeno zaprimila, a za sve ostale kao pomoć daje linkove.

Specifični su tenderi s oznakom tajnosti, a trenutno je problem da mnoge hrvatske tvrtke nemaju ishođene neophodne certifikate kako bi uopće mogli biti u poziciji za dobivanje takvih tendera. U tom smislu će svaka tvrtka morati potpisati s HGK izjavu o postupanju i zaštiti podataka kako bi stekla certifikat za dobivanje tendera s oznakom tajnosti. Poslovi na koje se odnose takvi tenderi uglavnom se odnose na izgradnju vojnih objekata i IT sektor. U HGK ističu kako su mnogo takvih tendera morali zadržati i ne proslijediti ih hrvatskim tvrtkama, jer one nisu imale potrebne certifikate.

Pronađe li tvrtka bilo koji tender za koji je zainteresirana, javlja se u Ministarstvo gospodarstva radi dobivanja "potvrde o prikladnosti", koja se izdaje za točno određeni natječaj. Za javljanje na tendere s oznakom tajnosti mora se ishoditi tzv. "security clearance", odnosno sigurnosno odobrenje koje u roku od nekoliko mjeseci izdaje ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Istovremeno, tvrtke mogu dobiti na uvid popis poduzeća koja su dobila posao s NATO-om, pa imaju, ako su konkurentna, mogućnost i preko njih ući u posao za NATO. Crnečki se složila i s primjedbom prisutnih o tome da u NATO-u vlada pravilo da koliko neka država uplati sredstava u NATO, toliko novaca može i izvući kroz poslove svojih poduzeća za NATO. (Mladen Volarić)