Hrvatsko tržište kapitala talac globalnih kretanja i krize u svijetu

U organizaciji Zagrebačke burze održana je konferencija za novinare, bolje rečeno okrugli stol, na temu o trenutačnoj situaciji na tržištu kapitala. Osim jedinstvene prilike da novinari na licu mjesta 'prorešetaju' sve najvažnije igrače na tržištu, zaključak gotovo dvosatnog druženja bio bi da smo, jednostavno, taoci globalnih kretanja i krize u svijetu

Petar Vlajić, Ratko Bajakić, Marin Hrešić, Vilim Klemen, Silvana Mijić, Hrvoje Stojić, Pjerr Matek, Jakov Kozina, Ante Samodol i Stjepan Morović iz Hanfe te domaćini Roberto Motušić i Željko Kardum sa Zagrebačke burze napravili doista reprezentativan presjek svih sudionika posrnuloga tržišta kapitala koji su u izravnom kontaktu s novinarima imali priliku iznijeti svoje viđenje trenutačne situacije na tržištu.

Bit cijelog okruglog stola, kao i većina primjedbi izravnih sudionika na tržištu, odnosila se upravo na novinarsko praćenje stanja na burzi u protekla tri mjeseca. Palo je i nekoliko teških riječi, ponajviše od Hanfinih predstavnika, zbog analiza ili kvazianaliza, kao što ih je nazvao Ante Samodol, nekih medija. No dojam je nižepotpisanog novinara da su strelice upućene medijima promašile metu jer su sami akteri u protekla tri mjeseca iznijeli mnogo proturječnih ocjena o situaciji u kojoj se nalazi domaća burza.

Slična se situacija ponovila i danas: neki su govornici (Hrešić) tvrdili da je tržište i dalje precijenjeno, drugi su (Stojić) kao jedan od indikatora za analizu ponudili teoriju padajućeg klina, prema kojoj je tržište vrlo blizu najniže točke negativne korekcije pa bismo uskoro mogli vidjeti porast burze, regulator (Hanfa) kao jedan od uzroka uz novinare(!) vidi i sastav Crobexa, za koji smatra da je preširok i nedovoljno reprezentativan, a ostali uzroke vide u kreditnoj krizi i nestabilnosti regije zbog kosovskog problema.

Naravno, jednoznačan zaključak nemoguće je donijeti, jer da postoji, pametni ljudi u industriji potrudili bi se naći kvalitetna rješenja. Iako su neki govornici, veterani na domaćem tržišu upozorili da se još veći pad tržišta dogodio daleke 1998., činjenica je da je ovo prva velika kriza već podosta zrelog domaćeg tržišta kapitala, a nitko se, počevši od novinara preko regulatora do predstavnika fondova i analitičara nije nadao toliko velikoj i dugotrajnoj korekciji. Prema izloženim grafovima to je bilo i zorno prikazano jer i volumeni trgovanja i postotak pada indeksa među najvećima u regiji i svijetu.

- Nije sve tako crno, ulaganje u kvalitetne dionice donosi dugoročno najveće prinose, no domaći ulagači do sada nisu bili svjesni da se na dugi rok toliki pad događa svugdje u svijetu - rekao je Ratko Bajakić iz ICF Investa.
Petar Vlajić, predsjednik Uprave Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda, ponudio je jedno od rješenja, tj. načina na koji namjeravaju održati stabilnu vrijednost vlastita portfelja. - U budućnosti ćemo vršiti sve veći pritisak na kompanije u kojima imamo udjele kako bismo utjecali na menadžment da što kvalitetnije obavlja svoj posao - rekao je Vlajić o namjerama za sprječavanje sličnih događanja u budućnosti.

Dodao je još kako smatra da bi kvartalni izvještaji, iako prošlogodišnji rezultati kompanija nisu utjecali na cijene, mogli biti otponac za preokret prema pozitivnom sentimento. Sve u svemu, jednoznačni zaključci nisu doneseni, no svakako treba pozdraviti inicijativu burze da okupi najvažnije čimbenike u financijskoj industriji. Većina prisutnih s novinarske strane smatra da takvih sastanaka treba biti više, no možda u drukčijem obliku. Posebnu ulogu u svemu tome ima Hanfa, koja po definiciji nema izrazitu edukativnu ulogu, no kako je, ipak, riječ o vrlo mladom tržištu, i regulator bi trebao biti aktivniji u pravodobnom obavještavanju i educiranju, posebice malih ulagača. Amir Kulenović