Hrvatskoj nedostaje tržište drva iz malih šumoposjeda

Stanje u privatnim šumama u zemljama jugoistočne Europe, pa tako i u Hrvatskoj, gdje čine 22 posto ukupnih šumskih površina i 30 posto onih koje se komercijalno eksploatiraju, nije zadovoljavajuće zbog slabe mobilizacije sirovine, čestih ilegalnih sječa, velike rascjepkanosti i nezainteresiranosti vlasnika te neadekvatne legislative koja nejednako tretira državne i privatne šume.

Zaključeno je to uz ostalo na današnjoj 1. regionalnoj konferenciji šumoposjednika jugoistočne Europe, koja je u organizaciji čaopisa Drvo&namještaj te Drvnog klastera Delnice okupila oko 200 šumovlasnika i drugih zainteresiranih sudionika iz Hrvatske i Europe.Naznačivši da u Hrvatskoj trenutno ima oko 600 tisuća privatnih šumoposjednika u čijem je vlasništvu oko 600 tisuća hektara šume, Marijan Kavran u ime organizatora je istaknuo da je tako velik broj vlasnika i svojevrsni problem jer neki ni ne znaju da su vlasnici niti gdje im se nalaze šume. Problem je i nedostatak tržišta drva iz malih šumoposjeda, pa vlasnici vrlo često ne znaju ni kome prodati trupce i ogrjevno drvo, što ih svakako demotivira za daljnje gospodarenje.

Istodobno, ni najveće tvrtke-trgovci drvom u Hrvatskoj ne znaju što se sve događa na tom tržištu. Tako je primjerice vlasnik tvrtke Buje Export Dario Kozlović na konferenciji kazao da mu nije poznat podatak da se u privatnim šumama godišnje posječe respektabilnih oko milijun kubika drvne mase. Ali svjestan je, kako je kazao, da će se po ulasku u EU teško tolerirati grmljem obraslo zapušteno poljoprivredno zemljište i šikara koja dominira nekim hrvatskim krajobrazima, posebno u istočnoj Slavoniji.Dalibor Hatić ispred HUP-ove granske Udruge naglasio je kako je lanjsko ukidanje Šumarske savjetodavne službe bilo pogrešno, kao i da je HUP osobito zainteresiran za uređenje tih odnosa jer poslodavci godišnje izdvajaju od 400 do 450 milijuna kuna 'para poreza' za šume, od čega članovi HUP-a 60 posto.

U ime Austrije, koja je među poznatijim zemljama u svijetu po uspješnom gospodarenju šumama i gdje je oko 80 posto šuma u privatnom vlasništvu, na konferenciji je govorio predstavnik austrijskog Velposlanstva u Hrvatskoj, nekad i sam uključen u šumarstvo, Christian Brawenz. Naglasivši da se u Austriji ne može dogoditi da se šuma ne koristi komercijalno, kao niti to da netko ne zna koliko šume ima u vlasništvu, Brawenz smatra da se u Hrvatskoj treba više učiniti za privatne šume, a ne da Hrvatske šume budu jedini autoritet. Dodao je i da u svemu tome mogu pomoći EU fondovi, ali privatni se vlasnici šuma moraju sami organizirati te podići svoju svijest o tome da 'sjede na blagu' koje treba komercijalizirati. (H)