Hrvatskoj treba neovisan Ured za upravljanje dugom

Pomoćnik ministra financija Hrvoje Radovanić najavio je uvođenje elektronskih aukcija državnih obveznica preko Bloombergove platforme

     Hrvatska mora što prije osnovati neovisan Ured za upravljanje dugom, imenovati zamjenika pomoćnika ministra zaduženog za dug i ubrzano razvijati tržište dužničkih vrijednosnih papira. Glavne su to preporuke izvješća Svjetske banke i MMF-a “Hrvatska: Ocjena upravljanja dugom središnje države i razvoj domaćeg tržišta dužničkih vrijednosnih papira” koje su putem videokonferencijske veze iz Washingtona predstavili Tomas Magnusson, viši financijski stručnjak Svjetske banke i Yibin Mu, financijski ekonomist Svjetske banke. Izvješće je dio pilot projekta Svjetske banke reformi sustava upravljanja dugom u 12 država, uključujući Hrvatsku.

Novi Ured za upravljanje trebao bi prema zamislima stručnjaka svjetske banke zasnivati na sadašnjem sektoru za upravljanje dugom Ministarstva financija ali bi trebao biti neovisan te preuzeti dio poslova od Sektora za izvršenje proračuna i Uprave za međunarodne financijske institucije. Ured bi trebao organiziran prema tri odvojena funkcije: front office, middle office i back office i biti aktivan sudionik na tržištima dužničkih vrijednosnih papira. Na čelu Ureda bi bio novi zamjenik sadašnjeg pomoćnika ministra financija Hrvoja Radovanića čiji je rad u izvješću ocjenjen impresivnim ali je kritika upućena na preveliko oslanjanje na njega kao jedinu odgovornu osobu.

Poslovi upravljanja gotovinom i dugom u izvješću se navode kao ključne značajke suvremenog upravljanja riznicom. U mnogim zemljama, ove su dvije službe objedinjene pa to Svjetska banka predlaže i Hrvatskoj. Prezentaciji su u zagrebačkim prostorima Carneta prisustvovali predstavnici državnih insititucija, poslovnih banaka, novinari i neovisni ekonomisti. Hrvoje Radovanić je u komentaru izvješća naveo da se stanje u mnogim područjima poboljšalo od 2004. kada su stručnjaci Svjetske banke i MMF-a bili u Hrvatskoj.

Između ostalog, od te godine se država zaduživala isključivo na domaćem tržištu i to utrživim dužničkim instrumentima pa je utrživi udio hrvatskog vanjskog duga porastao s 32 na 45 posto. Radovanić je podsjetio da Hrvatska plaća vrlo niske kamate od 4 posto na svoj dug, dok neke uspješnije tranzicijske zemlje poput Mađarske plaćaju do 7 posto. U raspravi koja se razvila nakon prezentacije, Ante Bajo iz Instituta za javne financije je upozorio da Hrvatska još nije uspostavila jedinstveni račun državne riznice što je preduvjet za bilo kakvo planiranje i  upravljanje likvidnošću i rizikom. (H.M.)