Hrvatsku očekuje spor i nestabilan oporavak

U drugom tromjesečju ove godine zaustavljen je pad gospodarskih aktivnosti, no oporavak ne treba očekivati prije početka iduće godine, a kada i dođe, on će biti spor i nestabilan, navodi se u najnovijim prognozama objavljenih u redovnoj publikaciji "Croatian Economic Outlook Quarterly" Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ).

nstitut za ovu godinu prognozira pad BDP-a od 5,5 posto te procjenjuje da bi rast u 2010. mogao biti 0,4 posto.S jedne se strane čini kako smo dosegnuli dno recesije, pa se ne očekuje daljnji pad ukupne ekonomske aktivnosti. No, u skorije se vrijeme ne treba očekivati niti značajniji oporavak, ističu analitičari EIZ-a. Naglašavaju pritom da u gospodarstvu još uvijek nema dovoljno snage za snažniji rast, da je domaća i inozemna potražnja slaba, a poslovni se sektor bori s problemima nelikvidnosti i gubitka tržišta. U preostalom se dijelu godine stoga očekuju stagnaciju aktivnosti, navode iz EIZ-a.Ističu i da posljednji raspoloživi podaci pokazuju da se gospodarska aktivnost stabilizira što potkrepljuju podacima da je na međugodišnjoj razini BDP u drugom kvartalu pao za 6,3 posto, potrošnja stanovništva za 9,4 posto, dok je uvoz smanjen za oko 25 posto, uz dvoznamenkasti pad investicija i izvoza. Međutim, dodaju, desezonirani podaci upućuju da je razina aktivnosti u drugom kvartalu ostala približno jednaka onoj iz prva tri mjeseca ove godine.Uz to, nakon više od godinu dana pada, industrijska proizvodnja i obujam realne trgovine na malo stabilizirali su se tijekom ljetnih mjeseci.

U prosjeku se za ovu godinu, ističu analitičari, procjenjuju da bi pad BDP-a mogao iznositi 5,5 posto. Zahvaljujući postupnom oporavku globalnog gospodarstva uskoro bi trebalo doći do jačanja međunarodnih tokova kapitala, povratka povjerenja potrošača i obnavljanja inozemne potražnje.To bi, uz odgovornu fiskalnu i monetarnu politiku, trebalo omogućiti blagi oporavak hrvatskog gospodarstva sljedeće godine, navode iz EIZ-a. Analitičari Instituta očekuju oporavak ekonomske aktivnosti sljedeće godine. On će, ističu, biti spor i nestabilan, s prosječnom stopom rasta od 0,4 posto. Pritom procjenjuju da bi potrošnja stanovništva već krajem 2009. mogla početi jačati, uz nastavak rasta i u 2010., a relativno brzo, premda postupno, očekuju i poboljšanje u vanjskoj trgovini, dok kod investicija, kao ključnog faktora dugoročnog rasta, i dalje prognoziraju negativan trend, koji bi se mogao promijeniti tek sredinom iduće godine.Također, očekuju da će Vlada smanjiti proračunski deficit i svoje obveze većinom financirati u inozemstvu kako bi oslobodila financijska sredstva za gospodarstvo, a u tom bi slučaju moglo doći i do pada kamatnih stopa, što će pogodovati poslovnom sektoru.

U EIZ-u ne očekuju veće probleme vezane uz inflaciju i navode da jedina opasnost može proizaći iz ponovnog rasta cijena nafte i hrane uvjetovanog snažnijim globalnim oporavkom. Prognoziraju da u 2010. prosječna stopa inflacije ne bi trebala biti veća od dva posto.Upozoravaju, međutim da će tržište rada i 2010. biti suočeno s negativnim kretanjima, ali blažim nego ove godine. Očekuju da će stopa registrirane nezaposlenosti narasti s prosječnih 14,8 posto u 2009. na 15,6 posto u 2010. godini, a broj nezaposlenih sa sadašnjih oko 260 tisuća do 300 tisuća u veljači i ožujku 2010. Među rizicima i neizvjesnostima o kojima će ovisiti buduća kretanja u gospodarstvu izdvajaju globalna kretanja koja će se preliti na domaću ekonomiju, strukturne probleme u državnim poduzećima, privatizaciju brodogradilišta te državna jamstva, koja se u nepovoljnom scenariju mogu pretvoriti u značajne novčane obaveze države.(H)