Hrvoje Stojić: Očekujem deficit od gotovo 7 posto BDP-a

Iako je još nedavno stajao kod ranijih prognoza o padu BDP-a od minus 2 do minus 2,5 posto, zbog neočekivano bolje turističke sezone Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, u najnovijim je ekonomskim prognozama ublažio procjene pada na minus 1,8 posto.

Blagi rast od 1,6 posto očekuje već u 2011. no upozorava da srednjoročno to neće biti više od 2 posto. Toliko, naime, iznosi hrvatski potencijal rasta koji smanjuju dugotrajna nezaposlenost, izbjegavanje fiskalne konsolidacije, daljnje prilagođavanje domaće potražnje (osobne potrošnje i investicija koje će ove godine pasti više od 10 posto), razduživanje i okretanje štednji, te politička nestabilnost zbog skorih izbora. No, Stojić ostavlja prostora i za moguća ugodna iznenađenja poput reforme tržišta rada, rasta produktivnosti (ne na leđima urušavanja cijene rada nego na tehnološkoj obnovi), boljeg upravljanja proračunom i blizine ulaska u EU (članstvo bi nam moglo jednokratno poboljšati kreditni rejting, a ulagači će nas češće vidjeti kao ulagačke mete). Sve zajedno eventualno bi moglo pogurati hrvatski BDP prema nešto višim stopama, misli Stojić.

Istodobno, pogoršao je procjene manjka u državnom proračunu. Većina prognoza dosad se kretala u rasponu od 6 do 6,5 posto BDP-a, no Stojić kaže kako zbog podbačaja gospodarskog rasta i prihoda proračuna, protestiranja državnih jamstava i rastućih nenaplaćenih potraživanja očekuje deficit od gotovo 7 posto BDP-a. - Danas, kada bruto financiranje države premašuje 17 posto BDP-a, a očekivana cijena refinanciranja u srednjem roku premašuje potencijalnu stopu rasta, fiskalna je konsolidacija nužna kako bi se obuzdao galop javnog duga iznad 60 posto, jer je to zona u kojoj se znatno narušava povjerenje investitora. Ako je javni dug tako visok, jednostavno ne vidim kako bismo mogli rasti više od 2 posto - upozorava.

Zbog propuštene prilike da se napravi pravi rebalans proračuna Stojić ne očekuje daljnju 'pomoć' HNB-a, jer pri postojećoj likvidnosti HNB praktično subvencionira cijenu kratkoročnog zaduživanja države. Kuna će, procjenjuje, ostati stabilna i to zbog pada uvoza, posredno i manjoj potrebi za devizama te činjenice da se država sve više zadužuje u kunama. Iako samu inflaciju ne vidi kao velik problem, ukazuje na mogućnost rađanja stagflacije - pojave inflacije veće od gospodarskog rasta, uz visoki dvostruki deficit (proračuna i platne bilance) i visoku nezaposlenost. Odgađanje poskupljenja administrativno formiranih cijena kad-tad će se vratiti u inflaciju, najkasnije nakon deregulacije proizvodnje energenata. Ključnu će ulogu u obuzdavanju inflacije imati strukturne reforme, pa već ih zbog toga ne bismo smjeli izbjegavati.

S nastavkom iste politike vanjski će dug već ove godine dosegnuti 105,9 posto BDP-a, dok će u iduće dvije godine, do 2012. narasti na čak 114 posto, procjenjuje Stojić: -Hitno nam trebaju reforme državne uprave, daljnja reforma mirovinskog, zdravstvenog i sustava socijalnih transfera i subvencija te bolja kontrola državnih i kvazi-fiskalnih tijela. Uz kredibilna fiskalna pravila otklonila bi se neizvjesnost i tako smanjio trošak refinanciranja države - zaključuje Stojić. (Gordana Gelenčer)