HT: I dalje ništa od ulaganja u optiku, sve nade u internetske usluge

HT u ovoj godini planira prihode na razini onih u 2010., EBITDA bi kao rezultat daljnjeg restrukturiranja i kontrole troškova trebala biti nešto veća, dok će kapitalna ulaganja koja su prošle godine bila manja za oko 400 milijuna kuna i dalje stagnirati.

Najavio je to  Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a povodom objave rezultata poslovanja za prošlu godinu.Glavne značajke prošlogodišnjeg poslovanja - pad prihoda od 1,7 posto, EBITDA od 0,9 posto, neto dobiti od 9,5 posto te kapitalnih ulaganja 25,8 posto, uz neke iznimke poput najavljenog rasta EBITDA, mogle bi se tako nastaviti i u budućnosti jer trendovi na tržištu ne idu na ruku operatorima, a posebno bivšem monopolistu čiji se tržišni udio polagano topi što nameće potrebu pronalska novih izvora prihoda i konkurentske prednosti. U HT-u su unazad dvije godine zamislili da to budu nove usluge na novoj infrastrukturi pa je ono što ih sada najviše boli ‘nemogućnost’ ulaganja u optičku pristupnu infrastrukturu s obzirom da im Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) nameće uvjete i pravila koja u HT-u smatraju nepovoljnima. Iako se HAKOM u svojim pravilnicima vodi europskom praksom i preporukama Europske komisije Mudrinić smatra da se u ovom slučaju ne mogu uspoređivati Hrvatska i zapadnoeuropske zemlje jer nisu na istom stupnju razvoja obzirom da su te zemlje već ulagale u optičku infrastrukturu te ističe da najnoviji signali iz EU idu u smjeru preispitivanja sadašnje regulative.

- Traže se načini kako da države da potporu izgradnji nove mreže, što se od naše države ne može očekivati.  HT-u to i ne treba, no moramo pronaći regulatorni okvir tako da ne subvencioniramo svoju konkurenciju - ponovio je Mudrinić stav HT-a, istaknuvši da su u kontaktu s HAKOM-om. Iako tržište kapitala nije honoriralo rezultate HT-a i najavu isplate dividende od 22,7 kuna po dionici, u HT-u smatraju da su rezultati za 2010. solidni s obzirom na gospodarsko okruženje, a uz HAKOM-ov stav da ne mogu ulagati u optičku infrastrukturu bez da istu ponude konkurenciji po ‘razumnim’ velepodajnim cijenama, glavnog krivca za pad rezultata vide u poreznim opterećenjima i nametima. Na ruku im ne ide ni pad kupovne moći, jačanje konkurencije i trend pada cijena telekom usluga. Generatora rasta prihoda u HT-u vide u internetskim uslugama u fiksnom i u mobilnom segmentu. Da je tome tako potvđuje struktura prihoda po vrstama usluga u 2010. Samo su internetske usluge zabilježile rast od 17,4 posto, dok je pokretna telefonija pala za 1,6 posto, nepokretna za 6,9 posto, veleprodajne usluge za 18,4 posto i podatkovne za 18,2 posto. HT je ušao i u prednatječajni postupak za kupnju Pošte i telekomunikacija Kosova, proces je započeo sredinom 2010, no u međuvremenu je došlo do promjene Vlade pa u HT-u ne znaju kada bi se proces mogao okončati.  (Matilda Bačelić)