HUB: Kamate bi mogle još rasti

Hoće li biti dovoljno novca za kreditiranje pitanje je koje najviše muči poduzeća. Hoće li rasti kamate pitanje je koje ipak najviše zanima građane. Direktor HUB-a Zoran Bohaček kaže da ne može reći hoće li kamate i kada porasti, jer poteze pojedinačno povlače banke, a ne bankovna udruga.

No HUB-ov informativni izračun pokazuje da pritisci na rast kamata još traju. U prosjeku bi ove godine kamate mogle porasti 1 postotni bod. Bohaček pojašnjava kako je nekoliko elemenata koji utječu na kreiranje kamatnih stopa. Primjerice, trošak regulatornog opterećenja (HNB-ove mjere) polako pada, baš kao i operativni troškovi u samim bankama te njihova dobit, što kamate gura prema dolje. No iako padaju i referentne kamate na inozemnim tržištima, premija rizika za hrvatske obveznice porasla je gotovo 5 puta, a rastu i kamate na štednju, što zajedno s rastom rizika od nevraćanja kredita klijenata, pritišće kamate prema gore. Kretanje će kamata ovisiti i o tome hoće li nas kriza lakše okrznuti li će recesija ipak dulje potrajati, kaže Bohaček.

Upravo je recesija i fiskalna prilagodba tema novih HUB-ovi analiza koje je za udrugu opet izradila Arhivanalitika. Analiza potvrđuje kako male i ranjive zemlje poput  Hrvatske nisu imale drugog izbora osim konzervativne fiskalne politike. Naime, velike i bogate zemlje (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska) uvijek će naći kupce za svoje obveznice i to po umjerenoj cijeni, unatoč krizi. Hrvatska bi se možda i mogla financirati u inozemstvu (ako bi uopće bilo potražnje za našim obveznicama) ali zbog rasta premije rizika, daleko skuplje nego dosad,  U takvim je uvjetima zemlja prisiljena na fiskalnu restrikciju. Dodatno i zato što smo u krizu ušli s dugotrajnim deficitom i prevelikim udjelom javnih prihoda i rashoda u BDP-u, najvišima od svih novih članica Unije. (Gordana Gelenčer)