HUB: Loša vremena potiču rast kamata

Domaće su banke još prošle godine započele s trendom dizanja kamata na kredite, no banke u Europskoj uniji, zbog rasta referentnih kamata na tržištu, to čine već posljednje dvije i pol godine. Nova HUB-ova analiza pokazuje kako su kamate na kredite uglavnom u "gabaritima" razvijenih zemalja.

Kamate na stambene kredite i dalje su u intervalu Eurozone, no za razliku od prošle godine, kada su te kamate bile niže od čak pet zemalja-članica, danas više kamate od hrvatskih banaka za stambene kredite imaju samo banke u Sloveniji i Italiji. Kamate na dugoročne kredite poduzećima i dalje su više nego u Europi. Trend rasta kamata polako smanjuje razmak između prosječne kamatne stopi u Hrvatskoj i kamatne stope u zemlji s najvišom razinom kamata u Eurozoni, kaže direktor HUB-a Zoran Bohaček. 

Zašto kamate rastu? Zbog financijske krize povećane su premije na rizik, a inflacija i usporavanje gospodarskog rasta povećali su makroekonomske i tržišne rizike. Najava Europske središnje banke o dizanju referentne kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova neće se izravno odraziti na domaćem tržištu, jer su banke (zbog restrikcija HNB-a) sve više okrenute domaćim izvorima. No Bohaček tvrdi da kamate na kredite nisu rasle toliko koliko su kamate na depozite (zbog privlačenja štednje).

Za usporedbu, kamate na kratkoročne devizne depozite građanima niže su od prosjeka Eurozone, no zato su kamate na dugoročne devizne depozite više. Kako više kamate (za neke vrste kredita) od Hrvatske ima Italija, u HUB-u su izračunali rast kamata u posljednje dvije godine. Kamate za prekoračenja po tekućem računu porasle su s 9,26% na 9,87%, kamate za potrošačke kredite s 9,80% na 10,38% dok su krediti poduzećima poskupjeli s prosječnih 5,74% na 6,81%. 

U HUB-u su se još jedanput požalili na praksu izvršne vlasti da sve zakone koje prilagođava Direktivama EU, radi u posljednji trenutak, bez javnog dijaloga, konzultacija sa stručnjacima i bez osnivanja radnih skupina koje bi detaljno "pregledale" Direktive i prilagodile ih (ne samo doslovno prevele) domaćem zakonodavstvu. Zakoni se, kaže Bohaček, moraju donositi tansparentnije nego dosad.  (Gordana Gelenčer)