I Angela Merkel odbila mogućnost proširenja EU

Njemačka kancelarka Angela Merkel pridružila se francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju odbivši mogućnost proširenja EU-a prije prihvaćanja Lisabonskog ugovora, što se po njezinim riječima odnosi i na Hrvatsku.

Neće biti vađenja grožđica iz Ugovora iz Nice, slikovito se izrazila njemačka kancelarka, javlja Hina. Izričito je spomenula i Hrvatsku kao zemlju koja neće moći pristupiti Uniji dok se ne riješi institucionalna kriza u EU-u. Važeći Ugovor iz Nice predviđa samo 27 članica i on se neće mijenjati, naglasila je Merkel. Ako nema Lisabonskog ugovora, onda imamo Ugovor iz Nice, a on je napravljen za 27 zemalja članica i EU se ne može širiti bez modifikacije svojih institucija, rekao je Nicolas Sarkozy po završetku summita EU-a, ističući da je takvo stajalište prenio svojim europskim kolegama.

Jedna od najglasnijih zagovornica proširenja, Latvija, također je priznala da je teško očekivati proširenje dok Lisabonski ugovor ne prihvate sve članice. Istog je stajališta i luksemburški premijer Jean-Claude Juncker. Bez novog ugovora, nema proširenja, poručio je.Talijanski premijer Silvio Berlusconi izjavio je da nitko ne može dovesti u pitanje ulazak Hrvatske u EU, ističući da ona može ući i bez stupanja na snagu Lisabonskog ugovora. I bez Lisabonskog ugovora Hrvatska je dio europske obitelji, ali je korektno reći da je za proširenje na ostale zemlje nužno da Lisabonski ugovor bude usvojen, rekao je Berlusconi nakon završetka dvodnevnog summita u Bruxellesu.

Ne brinite se. Proširenje se nastavlja kako smo i rekli, rekla je finska predsjednica Tarja Halonen. Austrijska ministrica vanjskih poslova je rekla da da Hrvatska ne treba postati žrtva ishoda referenduma u Irskoj. Povjerenica Europske komisije za vanjske odnose Benita Ferrero Waldner izrazila je uvjerenost da će se pronaći rješenje prije nego što se postavi pitanje ulaska Hrvatske. Analitičari i diplomati tumače izjave, koje govore o nemogućnosti proširenja bez Lisabonskog ugovora, kao pritisak na one zemlje koje ga još nisu ratificirale, a ne kao prijetnju kandidatskim zemljama.

"Sarkozy šalje poruku zemljama poput Češke, a u nešto manjoj mjeri i Švedskoj, koja će nakon Francuske predsjedati Unijom, a koje još nisu ratificirale Lisabonski ugovor. Obje te zemlje izrazito se zauzimaju za nastavak proširenja, rekao je čelnik analitičkog instituta Centar za europsku politiku (EPC) Antonio Missiroli. Dodao je da se to ne odnosi na Hrvatsku čije je je primanje Francuska već potvrdila.Te su prijetnje, taktički, upućene Česima i drugim euroskepticima koji su skloni proširenju. Predsjednik Sarkozy im kaže 'ne možete imati i ovce i novce, rekao je europski diplomat koji je želio ostati neimenovan, dodajući da prijetnja ne bi bila dovoljno snažna da ne uključuje i Hrvatsku.

Lisabonski ugovor ide u daljnju ratifikaciju

Europsko vijeće bilježi da je 19 zemalja članica ratificiralo Ugovor i da se proces ratifikacije nastavlja u drugim zemljama, stoji u zaključcima koje je usvojilo Europske vijeće, koji čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a. Na zahtjev Češke u zaključke je kao fusnota ušla rečenica da ona neće moći dovršiti ratifikaciju Ugovora dok ustavni sud ne da svoje mišljenje da je on u skladu s ustavnim poretkom.Proces ratifikacije Lisabonskog ugovora zapeo je u travnju u češkom senatu, kada su euroskeptični senatori zatražili da se o sukladnosti Ugovora s češkim ustavom izjasni ustavni sud.

Irska je prošli tjedan na referendumu odbacila Lisabonski ugovor, koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine. Čelnici EU-a dali su Irskoj još četiri mjeseca da pripremi prijedlog rješenja. U kojem će pravcu to rješenje ići, za sada se ne da razaznati, ali čini se da u svakom slučaju neće biti ponovnog pregovoranja o Ugovoru.Ako se Lisabonski ugovor ratificira u 26 zemalja članica, spekulira se da bi u tom slučaju bilo lakše tražiti od Irske da raspiše novi referendum o Lisabonskom ugovoru, kojemu bi se eventualno dodala deklaracija kojom bi se mogla umiriti irska javnost i koja bi pružila opravdanje irskoj vladi za raspisivanje novog referenduma.  (H, HRT)