I HAZU protiv tzv. Fuchsovih zakona

I Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odbila je prijedloge triju tzv. Fuchsovih zakona: o sveučilištu, o visokom obrazovanju i o znanstvenoj djelatnosti.

Razmatrajući zakone HAZU upozorava da se predloženim zakonom o sveučilištu definira unutarnje ustrojstvo sveučilišta, u mjeri i na način kojima se dijelom dovodi u pitanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčena autonomija sveučilišta. Kao naročito spornim u HAZU ističu prijedlog da pravna osobnost fakulteta i akademija bude izuzetak, prijedlog prema kojem senat sveučilišta može velikim dijelom biti sastavljen od neakademskih članova, prijedlog da ključnu ulogu u donošenju temeljnih odluka vezanih uz sveučilište ima sveučilišno vijeće, prijedlog da se stupanjem na snagu predloženog Zakona o sveučilištu automatski prekine mandat članovima demokratski izabranih senata sveučilišta te da se tim Zakonom (ponovno) osnuju sveučilišta  koja već postoje, neka od njih i kroz više stoljeća. Osim toga, Zakon ne stavlja u isti položaj javna i privatna sveučilišta, zbog čega postoji opasnost od komercijalizacije visokog školstva.

Predloženim rješenjima nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti dovodi se u pitanje znanstvena komponenta sveučilišnog djelovanja. Time se utječe na kvalitetu visokoškolskoga obrazovanja na javnim sveučilištima, pa i opstojnost  sveučilišnoga visokoškolskog obrazovanja utemeljenog na znanstvenom istraživanju. U HAZU smatraju i da nije jasno iz kojih bi se sredstava financirale radikalne reforme koje nacrti prijedloga zakona predlažu, jer su do sada sve reforme bile skupe, a sredstva se za temeljne djelatnosti sve više uskraćuju.

Predloženim rješenjima nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti upitna je neovisnost Nacionalnog vijeća za znanost i tehnologiju od izvršne vlasti, kao i samostalnost znanstvenih instituta, čime se ugrožava sloboda znanstvenih, a posebno bazičnih, istraživanja i kvaliteta rezultata znanstvenog stvaralaštva. Prema predloženim nacrtima zakona, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nema svoje predstavnike u Nacionalnom vijeću za znanost i tehnologiju te Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje, najvišim strateškim tijelima koja bi trebala sustavno skrbiti za razvoj znanosti i visokog obrazovanja.

Zbog svega toga HAZU smatra da za sada nisu stvorene pretpostavke za upućivanje nacrta prijedloga triju zakona iz područja znanosti i visoke naobrazbe u zakonsku proceduru. Prije nego što se pokrene postupak za donošenje tih zakona valjalo bi izraditi nacionalnu strategiju razvoja znanosti i visokog obrazovanja, te predložena rješenja iz nacrta zakona uskladiti s tom strategijom i s odredbama Ustava Republike Hrvatske kao i s već zauzetim stajalištem Ustavnog suda RH o autonomiji sveučilišta, naglašavaju u HAZU. (Ivica Grčar)