I ne razmišljamo o podizanju kamata na stambene kredite

Ove godine očekujem rast od oko 13 do 14 posto. Da bismo zadržali treću poziciju, morat ćemo ići u plasmane koji nisu ograničeni. No, ne možemo uzimati tržište pod svaku cijenu

Razgovarali: Lidija Kiseljak i Miodrag Šajatović
Foto: Dražen Lapić

Grupa Erste&Steiermärkische banke ostvarila je 2006. porast bilance od 17,7 posto, dok je konsolidirana neto dobit povećana za 18,2 posto i iznosila je 410 milijuna kuna. Aktiva banke je 35,51 milijardu kuna, čime zauzima 11,8 posto bankarskog tržišta i treću poziciju na njemu. S obzirom na to da su prva dva mjesta ‘rezervirana’, biti treći san je svih vodećih banaka. Zato je Erste banka svjesna da borba s konkurencijom neće biti laka ni u sljedećem razdoblju. No, tvrdi njen predsjednik Uprave Petar Radaković, ta konkurencija neće biti izražena u kreditiranju jer je mjera HNB-a o ograničenju plasmana to onemogućila te će stoga i ova godina za banke biti nezanimljiva. Banka razvija nove proizvode, najveću brigu vodi o pasivi, a pomak u poslovanju omogućilo je i nedavno preuzimanje Dinersa. O planovima i usmjerenju poslovanja banke u sljedećem razdoblju razgovarali smo s Petrom Radakovićem.

• Société Générale Splitska banka povisila je kamate na stambene kredite i naznačila mogući val podizanja kamata. Postoji li ta opasnost?
- Erste banka ne razmišlja o povećanju kamata na stambene kredite, odnosno ostajemo pri svojoj zacrtanoj politici. Hoće li se nešto promijeniti tijekom godine, ovisi o zbivanjima na tržištu. Prije svega o promjeni cijene pasive.

• Kako onda komentirate potez konkurenta?
- To je njegova poslovna politika i odluka. Odluka naše banke je zadržati bazu klijenata, što je najbolje učiniti kroz stambene kredite, koji su najrašireniji i potencijal su za ponudu ostalih proizvoda i zato bi tek uz neku veliku nuždu mogle biti povećane kamate na te kredite.

• Raspravljate li i razmatrate poteze drugih banaka s matičnom bankom ili o svemu samostalno odlučujete?
- Poslovna politika E&S banke isključivo je stvar Uprave banke u Hrvatskoj.

• Mislite li da će nakon povećanja kamata ili barem neizvjesnosti na popularnosti dobiti kunski krediti?
- U ponudi imamo kunske kredite, ali rast interesa za njima nije znatan. Mislim da taj interes više ovisi o politici banaka, odnosno strukturi pasiva.

• Je li HNB trebao možda i ranije više promovirati mogućnost odobravanja kredita u kunama?
- HNB je kao monetarna vlast trebao više inzistirati na tome da kuna dobije svoju specifičnu težinu, da štednja i plasmani budu u kunama.

• Prva ste banka koja je uvela kredite u švicarskim francima. Koliko vam je taj potez bio uspješan s obzirom na to da je zanimanje za kredite u toj valuti veliko?
- To je za nas bio dobar potez. Tom smo ponudom dobili dio tržišta. S obzirom na to da smo relativno mlada banka, imali smo relativno brz rast. Krenuli smo s jedan posto, pa prema tri, četiri na osam posto i u konačnici dvanaest posto. A ne bismo ga mogli ostvariti da nismo inovativni i kreativni u proizvodima koje nudimo.

• Prošlu godinu obilježio je velik rast depozita u vašoj banci. Kako to tumačite?
- To je posljedica monetarne vlasti, koja je napravila uvjete kojima je zaduženje iz inozemstva poskupjelo. Zato smo povoljnim uvjetima potaknuli povećanje domaćih depozita, ali oni su u našoj banci već i ranije bili na dobroj razini. U prošloj smo godini vratili svojoj matičnoj banci 300 milijuna eura duga te zapravo promijenili strukturu pasive. To je jedan od razloga da nismo primorani dizati cijenu planiranih kredita.

• Prošle ste godine izjavili da vam 56 posto ukupnih izvora čine depoziti, a da je više od 70 posto depozita domaćih. Je li to zadržano?
- Da.

• Jeste li depozite privukli isključivo većim kamatama?
- Prije svega, privukli smo ih kontaktom s klijentima, uz svakako povoljniju cijenu kamata.

• Je li riječ o novoj štednji ili ste je preuzimali drugim bankama?
- Depozit je povećan prije svega zbog širenja poslovnica, kojih smo potkraj prošle godine imali 112 i koje su sada zastupljene u cijeloj zemlji.

• Povećanje broja poslovnica je trošak. Koliko morate čekati da se uloženo vrati?
- Očekujemo da se uloženo vrati u deset godina, a da u trećoj godini poslovnica radi s nulom, odnosno u četvrtoj počne otplaćivati uloženo.

• Jeste li bez obzira na rast depozita osjetili preljev novca u investicijske fondove?
- Jesmo, ali bez obzira na to taj odljev amortiziramo, odnosno štednja nam i dalje raste.

• Smatrate li da bez obzira na razvoj usluga koje onemogućavaju nepotrebno čekanje u poslovnicama osobni kontakt s bankarom ipak ima više učinka?
- Banka nikada nije vodila politiku prekida izravnoga kontakta s klijentom, jer svaki novi proizvod, kad ga prezentira naš zaposlenik, daje bolji rezultat.

• Jeste li ostali dominantni na području Primorja?
- Na tom području, kao i u Istri i na području Bjelovara, držimo 60 posto tržišta.

• Imate treću poziciju na tržištu, na koju ciljaju banke koje se na ljestvici prema veličini aktive nalaze iza vas. Kako namjeravate zadržati tu poziciju?
- Naša poslovna politika je usmjerenje prema klijentima i tržištu. Zato nas prvo, drugo, treće ili peto mjesto ne zanimaju. Želimo izbalansirati rast tržišta i račun dobitka i gubitka. To je osnovna politika koja nas rukovodi. Ne možemo uzimati tržište pod svaku cijenu.

• Koliko vas u poslovanju koče najnovije mjere HNB-a i smatrate li da su bile potrebne?
- Smatram da mjera nije bila prijeko potrebna. Već je prošle godine svaki interes za zaduživanje banaka u inozemstvu zaustavljen. Čak smo i vraćali kredit matičnoj banci i ne pada nam na pamet da se opet zadužimo.

• Ali ima mogućnosti da tvrtke koje se zadužuju vani prikupljeni novac donesu vama kao depozit?
- Teoretski je moguće, ali nije lako izvedivo, jer je sve ograničeno.

• Je li vam poslovnu politiku popravilo uvođenje fleksibilnog rasta od 12 posto?
- Da, to nam je pomoć, jer bi nam jedan posto na mjesec bio veliki problem. Ako imamo veliku investiciju, onda je i možemo financirati u jednom mjesecu.

• Kakvim vidite bankarsko tržište ove godine s obzirom na administrativne mjere?
- Mislim da ova godina neće biti interesantna, jer konkurencije više nema. Sada je iznimno dobra pozicija za prvu i drugu banku. Pomaci su ograničeni za srednje i male banke. Moguće ih je napraviti, ali su skupi.

• Koliki rast plasmana očekujete ove godine, jer u ograničenje od 12 posto nije uključena država?
- Očekujem rast od oko 13 do 14 posto. Da zadržimo treću poziciju, morat ćemo ići u plasmane koji nisu ograničeni. U 12 posto rasta ravnomjerno smo rasporedili kreditiranje stanovništva i tvrtki.

• Ima li opasnosti da zbog izbora bude i povećan interes kreditiranja države?
- Nama država kao klijent nije interesantna jer je prejeftina.

• Jesu li vas već prošle godine mjere Središnje banke omele u planovima poslovanja?
- Orijentirali smo se na kreditiranje stanovništva, a da ne bismo izgubili kvalitetne klijente iz gospodarstva, osigurali smo im direktno zaduživanje u inozemstvu.

• Mislite li da će ove godine tržište obilježiti konkurencija u stambenim kreditima?
- Naša banka nije najviše orijentirana na te kredite, nego prije svega na poduzetničke i potrošačke.

• Mislite li da postoji zasićenje na području stambenih kredita?
- Ne. Nego moramo voditi brigu o računu dobitka i gubitka. A kamate su na stambene kredite najniže.

• Banke će ipak novim proizvodima voditi borbu na tržištu. U kojim segmentima vaša banka to unapređuje?
- Pokušavamo svake godine izbaciti nekoliko novih proizvoda, u aktivi i pasivi. Prošlu i ovu godinu opredijelili smo se za pasivnu stranu jer smatramo da će potražnja i dalje biti veća od ponude. Dakle, riječ je o proizvodima vezanim uz depozite, investicijske proizvode i sl.

• Planirate li u ovoj godini izaći s novim proizvodom?
- Planiramo, ali za sada ne možemo govoriti o njemu. Mogu samo reći da nije vezan uza stambeni kredit.

• Koliko imate proizvoda, je li ih više od 50?
- Mnogo ih je više, što je i problem, jer moramo znatno ulagati u edukaciju ljudi.

• Nije li to previše?
- Nije, jer smo univerzalna banka i dok razvijamo odnos s klijentom, razvijat ćemo i nove proizvode. No, i ne težimo tome da svaka tri mjeseca imamo novi proizvod samo zato da ga, reda radi, imamo. Da to radimo, gušili bismo svoju mrežu i zbunjivali klijente.

• Često spominjete pasivu?
- Sve kreće od pasive i u svojem dugogodišnjem poslovanju nikad se nismo odrekli vlastite štednje, depozitne baze, pa čak i u godinama kad su naši kolege prezali za jeftinijim inozemnim novcem. Uvijek smo držali balans domaće i strane štednje.

• Koja je idealna pasiva u bankama?
- Najstabilnija pasiva je ona stanovništva, malih i sigurnih štediša.

• A što se tiče poduzeća, kako tu stojite s depozitima?
- Dobro, nikada ih se nismo odrekli. Naš korporativni sektor dobro radi, ali prije svega gradimo retail bankarstvo.

• Koji su krediti poduzeća najtraženiji?
- Primjerice oprema, iako nju financiramo velikim dijelom i kroz leasing. Od industrija koje pokazuju interes riječ je, primjerice, o kemijskoj industriji, preradi drva, građevinarstvu, metalnoj industriji i drugima.

• Banka se više orijentirala na financiranje obiteljskih hotela, zašto?
- Naša je banka orijentirana na more, a i na klijente među kojima su i oni koji drže takve male obiteljske hotele. To ulaganje je sigurno, iako neće biti otplaćeno u kratkom roku. Interes za te kredite je velik.

• Kakva je situacija s adekvatnošću kapitala?
- Adekvatnost popravljamo odlukom o zadržavanju 50 posto dobiti u banci. Prošle je godine adekvatnost kapitala pala na 11 posto. Zato smo i išli na dokapitalizaciju od 100 milijuna eura.

• Što će vam u daljnjem poslovanju značiti nedavna kupnja Dinersa?
- Kupnjom Dinersa postajemo važan čimbenik u kartičnom poslovanju. A pomoći će nam u tome da sve više prihoda stvaramo iz nekamatnih prihoda. Postali smo kvalitetna kreditna i depozitna tvornica, ali nismo imali vremena baviti se drugim segmentima poslovanja. Sada stvaramo društva za factoring, nekretnine, leasing, fondove itd. Imamo grupu od devet kćeri i tu nećemo stati.

• Kakav je trend rasta nekamatnih prihoda?
- Rastu, a cilj nam je da njihov udjel u prihodima bude oko 30 do 40 posto.

• Nedavno je HUB spomenuo da HNB u nadzoru zahtijeva od banaka pridržavanje smjernica koje donose. Bi li to zato moralo biti drugačije definirano?
- HNB je monetarna vlast i smatramo da su i smjernice dobronamjerne. Nama su te preporuke u redu. I mi ih se pridržavamo.

• U kojoj se mjeri namjeravate uključiti u JPP?
- Prije mjesec dana organizirali smo službu za JPP i smatramo da će to biti jedan od zanimljivijih poslova banaka u sljedećem razdoblju. Nejasnoće još postoje, pa zato i koristimo iskustva drugih zemalja.

• Ojačali ste sektor investicijskog bankarstva, u čemu vidite njegovu šansu?
- U Hrvatskoj postoji područje za razvoj tog segmenta. Novca na tržištu ima i smatramo da, koristeći Grupu, dosta novca možemo usmjeriti u Hrvatsku. Odnosno, nismo mi kreditor, nego preko nas dolazi kapital koji je zainteresiran za ulaganje u našu zemlju. Ima nekoliko velikih projekata, poput, primjerice, Vrtova sunca, čije je ulaganje vrijedno oko 100 milijuna eura.

• Bili ste i među prvim bankama koje su organizirale EU desk, koliki je interes?
- Ima mnogo interesa i upita. Investirali smo u ljude da mogu dati odgovore na sva tražena pitanja. Kod SAPARD-a smo imali jedan potpisan ugovor, a pet do šest zahtjeva. Iako nas, primjerice, taj posao više stoji nego što donosi povrat sredstava, ipak je značajan, jer donosi obuku za poslove važne u budućnosti.

• Vanjski dug raste. Može li on biti jedan od elemenata da sumnjate u makroekonomsku stabilnost za nekoliko godina?
- Vjerujem da će se stabilnost održati i da je kapacitet zaduženosti još moguć, odnosno da nismo na gornjoj granici zaduženosti te da još možemo ići u znatnije zaduživanje stanovništvu i gospodarstvu.

• Koliki je udjel rizičnih plasmana u banci?
- Iznimno je malen, a mi ga uvijek nastojimo držati na što nižoj razini. Trenutačno je ispod četiri posto.

• Gdje vidite svoju banku za tri godine?
- Mislim da će banka za tri godine biti dobro pozicionirana, da ćemo imati jedan od najboljih pristupa klijentima te znatnu sinergiju Grupe, koja nam već sada omogućava snižavanje cijena, odnosno troška, jer nove proizvode dijelimo na većoj razini. A tehnologije su uspješnije i konkurentnije.