I nove kune u sustavu pojest će nezasitna država

Povećanje likvidnosti u sustavu kroz smanjenje stope obvezne rezerve banaka analitičari sagledavaju prije svega u svjetlu mogućeg dogovora između HNB-a i Vlade da se ovogodišnji deficiti, a možda i dio dospjelog starog duga, u što je moguće većoj mjeri pokriju i refinanciraju na domaćem tržištu, piše portal novilist.hr

Moguće je stoga da bi i taj novooslobođeni novac opet pojela država, kao što je pojela i većinu kreditnih plasmana u prvom polugodištu ove godine. No, pitanje je kakve će uvjete Rohatinski postaviti Vladi, budući da je znakovito kazao da je uvjet za novu likvidnost da se »svi ponašaju odgovorno«.
Tako Zdeslav Šantić iz Raiffeisen banke ističe da će se smanjenjem stope pričuve povećati kunska likvidnost pri čemu će vjerojatno banke izaći ususret državi, a u kojem iznosu je riječ i kako će sve izgledati ovisit će o njihovom dogovoru, rebalansu koji će Vlada napraviti i krajnjim potrebama. Naravno da HNB u svemu što se događa ne može stajati po strani, iako je činjenica da svako novo puštanje kunske likvidnosti povećava rizik za izraženijim deprecijacijskim pritiscima na domaću valutu, zaključuje Šantić.

Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić pak upozorava da se fiskalna konsolidacija ponovno pokušava raditi na krivi način, te se ponovno teži uspostavi obrazaca koji su i doveli do krize, suprotno opomenama koje smo dobili od rejting-agencija. Stoga, ukoliko bi se fiskalna konsolidacija pretežito temeljila samo na povećanju poreznog tereta, država bi time riskirala novi pad kreditnog rejtinga, smatra Stojić. Porezi su, kaže Stojić, kod nas već ionako veliki, nema ih smisla dalje povećavati, a ovo su porezi koji kažnjavaju rad i demotiviraju ljude da budu dio tržišta rada, iako ga je 50 posto radno sposobnog stanovništva već ionako napustilo, iz raznih razloga. (www.novilist.hr)