I Polančec najavio zamrzavanje plaća

Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec kazao je danas u Opatiji da se za prevladavanje teškoća u sljedećem razdoblju planira eliminiranje deficita državnog proračuna, zamrzavanje plaća, nastavak investicijskog ciklusa iz državnog proračuna, nastavak osiguranja likvidnosti HBOR-a, potpora malom i srednjem poduzetništvu te potpora drvoprerađivačima, tekstilnoj, kožarskoj i obućarskoj industriji.

Govoreći na savjetovanju ekonomista u Opatiji Polančec je naveo da će Ministarstvo provesti najvažnija četiri projekta - definiranje nove energetske strategije, preustroj brodogradnje kroz privatizaciju, definiranje novog zakona o radu i pregovore s MOL-om u vezi revidiranja dioničarskog ugovora i izdvajanja plinskog biznisa iz Ine.Energetska strategija trebala bi osigurati sigurnost opskrbe tržišta i konkurentnost energetskog sustava i gospodarstva.

Govoreći o jučer iznesenim podacima da Ina gubi na plinu, Polančec je ocijenio da se govoriti u vrijeme zamrzavanja plaća o povećanju cijena plina ne čini dovoljno razumno, ali je dodao da će cijena plina morati rasti i da će se cijene domaćeg i uvoznog plina morati izjednačiti.Rekao je da kada se u Ininim izvješćima pojavljuje podatak o gubicima u plinskom biznisu, to je eventualni gubitak dobiti zbog činjenice da će u periodu koji je ispred nas cijena morati rasti, ali sigurno nije supstantivni gubitak.

Polančec je rekao da privatizaciju brodogradnje moramo učiniti, ne samo zbog pravila Europske komisije, nego i zbog sebe. Od 2000. su za jamstva brodogradilištima odobrene 44 milijarde kuna, a izravnih subvencija bilo je 2,9 milijarda kuna. U istom razdoblju akumulirani gubitak brodogradilišta je 6,3 milijarde kuna, a obveze 8,5 milijarda kuna. Ukupno je u brodogradnju od 2000. uloženo od 15 do 17 milijarda kuna i to je dugoročno neodrživo, rekao je Polančec dodavši da je preustroj i privatizaciju nužno pokrenuti, sa željom da se očuva što više kapaciteta, ali na nosim osnovama.

Na trodnevnom savjetovanju ekonomista "Ekonomska politika Hrvatske u 2009.", koje je završilo danas, sudjelovalo je nekoliko stotina predstavnika izvršne vlasti, državnih tijela, gospodarstvenika i znanstvenika. Sa skupa je, kako je navedeno u zaključcima, među ostalim poslana poruka o potrebi promjene razvojne i ekonomske politike i osmišljavanju nove razvojne politike uvažavajući europski kontekst. (H)