Iduće godine Hrvatska će imati priliku uključiti se u donošenje nove ribarske politike

Početkom 2013., u godini kad Hrvatska ulazi u Europsku uniju, stupit će na snagu revidirana Zajednička ribarska politika (CFP) kojom EU nastoji unijeti više reda u gospodarenje svojim morima i vodama.

Piše: Tony Karzen, Karzen&Karzen d.o.o.
www.karzenandkarzen.com
[email protected]

Kad od nas traže da vizualiziramo Europsku uniju, sasvim je prirodno da zamislimo zemljovid europskog kontinenta i geografske granice njezinih 27 članica, ali EU zapravo ima mnogo više mora negoli zemlje - taj podatak ne bismo trebali olako zaboraviti. Devedesetak posto Unijine zajedničke vanjske trgovine i 40 posto unutarnje odvija se morem i u 1200 europskih luka. Obalne regije iznose više od 40 posto BDP-a Unije i dom su 60 posto njezina stanovništva. Nakon ulaska u Uniju hrvatskih 31.067 četvornih metara teritorijalnih voda, 1778 kilometara obale i 1185 otoka postat će dio nje, stoga je zadnji čas za skretanje pozornosti na razvoj i događaje u europskoj pomorskoj politici.

Najvažnije vijesti ovih dana odnose se upravo na ribarstvo. Maria Damanaki, europska povjerenica za pomorstvo, počela je lobirati za potporu velikoj reformi Zajedničke ribarske politike (CFP) koja će se početi provoditi sljedeće godine. Riječ je o središnjoj politici EU za upravljanje ribarstvom u svim zemljama članicama. S obzirom na stalan problem prevelikog izlova ribe, ne samo u Europi nego na cijelom planetu, odavno se smatra da je potreban nov pogled na upravljanje ribarstvom u Europi.

Rješenje u duhu EU
Predložene reforme CFP-a, koje smjeraju osigurati očuvanje ribljeg fonda, ali i preživljavanje ribara prekidanjem destruktivne ribarske prakse, temelje se na prihvaćanju decentraliziranog upravljanja ribarstvom koje bi se zasnivalo na znanosti i boljima standardima upravljanja. Europska komisija objavila je ljetos namjeru revidiranja CFP-a i nove će standarde prihvatti prvog dana 2013. Kakav god napredak Europa postigla u području upravljanja ribarstvom u sljedećoj godini, bit će riječ o pozitivnoj stvari. Na kraju krajeva, tko može zaboraviti da se od Hrvatske tražilo napuštanje Zaštićene ekološke i ribolovne zone u Jadranskome moru tijekom pristupnih pregovora, bar dok se ne nađe rješenje u europskom duhu? Hrvatska je tijekom povijest uglavnom pravodobno prepoznavala svoje dužnosti vezane uz očuvanje, zaštitu i odgovorno upravljanje morskim ekosustavom pod svojom kontrolom, a ZERP, zamišljen kao zaštita ribljeg fonda i okoliša, samo je jedna od manifestacija tog smisla za očuvanje prirode.

Četiri zelena stupa
Europska pomorska politika pak nije u tome uspjela. Nije uspjela ni u usklađivanju nacionalnih suverenih prava na teritorijalne vode i potrebe ujedinjene, paneuropske politike te ekonomskih dobitaka. Kako bilo, uspostavljanje Europskog fonda za more (EMFF) i ribarstvo korak je u pravom smjeru. Fond znači korjenitu preorijentaciju financiranja utemeljenog na četiri stupa: pametno zeleno ribarstvo; pametna zelena akvakultura; održiv i inkluzivan teritorijalni razvoj i integrirana pomorska politika. Fond ima odobren proračun od 4,3 milijarde eura do 2013. Nije to samo jedna velika subvencija - to je prilika za poticanje kompletnog sektora ribarstva u europskom opsegu, za inoviranje i razvoj održivosti. Unija pokušava dovesti u red svoju kuću do ulaska Hrvatske, ili točnije rečeno, svoja mora.