Iduću godinu svjetsko gospodarstvo čeka 'valutni rat'

Godinu koja je na izmaku zasigurno ćemo pamtiti po velikoj nezaposlenosti, nelikvidnosti, političkim skandalima. Što pak možemo očekivati u gospodarskom smislu od godine pred vratima za Lider je prokomentirao Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale - Splitske banke.

Razgovarala Marina Kilić

Kako bi prokomentirali gospodarsko stanje u Hrvatskoj, ali i u svijetu u 2011.?

-Na globalnoj razini ulazak u 2011. godinu pružao je puno više optimizma nego što je prisutno danas. Naime, 2010. smatrala se godinom oporavka globalnog gospodarstva  koji je izgledao održivo. Problem solventnosti Grčke izgledao je kao izolirani slučaj te problem koji neće značajnije utjecati na gospodarske trendove u Europi. Međutim, uslijed eskalacije dužničke krize, kao rezultat zakašnjelih i nedovoljnih reakcija političara Europske unije, Grčka je dovela do upitne stabilnosti monetarne unije u Europi te je pogurala većinu europskih gospodarstava ponovno blizu recesije. Stoga, u iduću godinu ulazimo s nikad većom neizvjesnošću.

Što se tiče Hrvatske, stvari su se na žalost razvijale sukladno našim očekivanjima. Naime, pozornost je primarno bila usmjerena prema političkim ciljevima, čime su izostale nužne promjene u gospodarstvu. Tako je na vanjskopolitičkom planu fokus bio na završetak pregovora s EU, a na unutarnjem polju na parlamentarne izbore. U takvim okolnostima nije ni bilo izgledno provođenje reformi, koje se godinama odgađaju, a rezultat toga je činjenica da je Hrvatska novi val krize dočekala nepripremljena.

Kako će se svjetska gospodarska kriza razvijati tijekom iduće godine i na koji će način utjecati na hrvatsko gospodarstvo?

-Svjetska devizna tržišta iduće godine vjerojatno će obilježiti velika volatilnost. Osim zabrinutosti glede stabilnosti eura, postoji realna opasnost da će se problemi strukturne prirode i fiskalne nediscipline pokušati riješiti primarno kroz monetarne stimulanse. Tako bi tijekom iduće godine ponovno češće mogli pričati o terminu 'valutni rat'. Bez obzira na mogućnost smanjenja kreditnog rejtinga zemlje te smanjenog priljeva inozemnog kapitala, značajnije promjene razine tečaja euro/kuna u odnosu na trenutne razine ne očekujemo. Središnja banka ima dovoljno instrumenata i manevarskog prostora da i u slučaju eksternih poremećaja osigura stabilnost tečaja, no 'snagu' domaće valute na duži rok ipak određuje fiskalna politika i spremnost da se osigura dugoročna stabilnost javnih financija.

Ima li pozitivnog pomaka za gospodarsku aktivnost, hoće li hrvatsko gospodarstvo preživjeti iduću godinu?

-U uvjetima kada se u eurozoni očekuje pad gospodarske aktivnosti na godišnjoj razini, barem tijekom prve polovice iduće godine, teško je očekivati rast BDP-a u Hrvatskoj iduće godine. Također, situacija na globalnim financijskim tržištima vodi manje dostupnom i osjetno skupljem zaduživanju svih domaćih sektora, što stvara dodatni pritisak na gospodarsku aktivnost. Također, u nadolazećem razdoblju morat će se pristupiti oštroj fiskalnoj konsolidaciji, što će s obzirom na visok značaj države u domaćem gospodarstvu predstavljati određeni 'šok' za gospodarstvo. Stoga, tijekom iduće godine ne isključujemo mogućnost pada BDP-a za oko 2 posto. Nadalje, izgledno je daljnje pogoršanje trendova na domaćem tržištu rada. Naime, nije završeno restrukturiranje brodograđevne industrije, kao ni ostalih sektora u prerađivačkoj djelatnosti, što će doprinijeti daljnjem smanjenju zaposlenosti. Sličan utjecaj na tržište rada može se očekivati i od nastavka procesa konsolidacije u uslužnim djelatnostima.