Imovina će do kraja 2006. porasti na 16 milijardi kuna

Nastavi li se dosadašnji trend rasta imovine obveznih mirovinskih fondova oni će krajem 2006. upravljati s oko 16 milijardi kuna. Ove bi godine imovina mogla porasti oko 4,4 milijardi kuna, a sljedeće i pet novih milijardi može biti realna opcija

   S 13,5 milijardi kuna neto imovine krajem lipnja obvezni mirovinski fondovi su među najvećim domaćim institucionalnim investitorima. Nastavi li se dosadašnji trend rasta imovine četiri obvezna mirovinska fonda krajem ove godine upravljat će s oko 16 milijardi kuna, što u posebnom prilogu o mirovinskim fondovima analizira mjesečnik Banka u izdanju za kolovoz.

Imovina obveznih mirovinskih fondova svake godine raste sve više. Kraj 2002., prve godine njihovog poslovanja, fondovi su dočekali s dvije milijarde kuna pod upravljanjem. Sljedeće godine imovina je porasla za 2,64 milijardi kuna, u 2004. za 3,24 milijardi kuna, a lani je povećana za 3,8 milijardi kuna, na ukupnih 11,7 milijardi kuna. Prema tome može se očekivati da će imovina obveznih mirovinskih fondova ove godine porasti za 4,4 milijarde kuna, a 2007. bi i pet milijardi novih kuna mogla biti realna opcija.

Mirovinski su fondovi u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarili niske prinose koji se kreću od -0,18  posto za RBA fond do 2,75  posto za Erste Plavi mirovinski fond. Nominalno gledajući, 2,75 posto nije loš polugodišnji prinos, no ako se uzme u obzir godišnja inflacija, za koju se računa da će biti 3-4  posto, onda očekivani nominalni godišnji prinos od pet ili šest postotaka ne zvuči baš impresivno. Realni prinos fondova mogao bi se kretati između jedan i dva posto. To nije zabrinjavajuće, ali nije niti 2-3 posto koliko su obično fond menadžeri spremni, konzervativno, priznati da bi realni godišnji prinosi trebali biti.

Razlog za koliko-toliko dobre rezultate mirovinskih fondova u prvih šest ovogodišnjih mjeseci dolazi s Islanda. Naime, pad vrijednosti obveznica snažno je snizio prinose obveznih mirovinskih fondova u prvom dijelu godine i da u njihovim portfeljima nije bila dionica Plive prinosi bili bi još niži. Kako je Actavis započeo priču o preuzimanju Plive, što je dovelo do udvostručavanja vrijednosti njezine dionice u nekoliko mjeseci, mirovinski fondovi kojima je Pliva bila jedna od rijetkih u koje su mogli ulagati svoje prinose uvelike mogu zahvaliti islandskoj kompaniji.

Priča o 'posrnulim' prinosima u prvih šest mjeseci dobro će poslužiti mirovinskim fondovima pri argumentiranju promjena zakona koje se očekuju do kraja godine. Naime, postoji mogućnost da s preuzimanjem Plive vrlo malo njezinih dionica ostane u slobodnoj trgovini, odnosno da u potpunosti budu povučene i delistirane. Osim toga, lako se može dogoditi da javna ponuda Ininih dionica dođe na red nakon završetka preuzimanja Plive, pa je pitanje u koje će domaće dionice u međuvremenu ulagati mirovinski fondovi? Jasno je da nema puno izbora. 

U posebnom prilogu analizirani su i dobrovoljni mirovinski fondovi, a anketa koju je za mjesečnik Banku proveo Hendal pokazala je da je od 400 ispitanika gotovo 14  posto učlanjeno u neki od dobrovoljnih fondova. Većina ih navodi kako je za učlanjenje bila presudna odluka poslodavca, što ukazuje na to kako je riječ o zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji u Hrvatskoj sve brže rastu.