'In' su sigurni oblici štednje

Dostojniji život u trećoj dobi prosječna plaća sigurno neće osigurati. Na tržištu je zato pregršt dugoročnih štednih mogućnosti. Neugodna 'škola' na tržištu kapitala pokazala je da je sigurna, ciljana kapitalizirana štednja najbolji način brige za budućnost.

Piše: Gordana Gelenčer

Oscar Wilde jednom je rekao: kad sam bio mlad, vjerovao sam da je novac najvažnija stvar u životu. Sad kad sam ostario, to znam! Mudra izreka velikog hedonista upozorava da bismo se već sada trebali pobrinuti za budućnost. Štednjom, naravno. Dostojniji život u trećoj dobi prosječna plaća sigurno neće osigurati. Na tržištu je zato pregršt dugoročnih štednih mogućnosti - životno osiguranje, dobrovoljna mirovinska ili stambena štednja.
Ako je suditi prema iznosu uloženog novca, Hrvate najviše zanima stambena štednja. Oročeni depoziti u stambenim štedionicama premašili su 5,88 milijardi kuna. U dobrovoljne mirovinske fondove (i otvorene i zatvorene) uloženo je 816 milijuna kuna, dok je zaračunana bruto premija životnih osiguranja oko 783 milijuna kuna. Čime pokrpati buduće mirovine, koji proizvod odabrati?

 Stambena štednja za male štediše

Stambena je štednja u maloj prednosti jer ove godine slavi 10. rođendan, kaže prvi čovjek PBZ stambene štedionice Mirko Brozović. Iako su državni poticaji 2005. smanjeni (s 25% na 15%), stambena štednja još uvijek privlači klijente - kamate i državni poticaji čine je najisplativijim štednim proizvodom. Kamate su (i aktivne i pasivne) fiksne i utvrđuju se već u trenutku sklapanja ugovora. Najisplativije je uštedjeti do pet tisuća kuna na godinu, jer se do tog iznosa ostvaruje pravo na državne poticaje. Ušteđeni se iznos, nakon niza godina štednje, može iskoristiti za kupnju stana, ali i kao 'obična' rezerva za budućnost. Ta je vrsta štednje najkorisnija upravo za male štediše kojima roditelji ili bake i djedovi sa skromnijim mogućnostima uplaćuju novac na kojem će potpuno sigurno ostvarivati najviše kamatne prinose, tvrdi Brozović.   

U Prvoj stambenoj štedionici dodaju kako je neupitno da je stambena štednja, mjerena omjerom rizika i prinosa, najbolji proizvod. Efektivna je kamata na štednju veća od sedam posto, a ako se ugovori obiteljska štednja, može biti i veća. Zbog isplativosti i sigurnosti ulaganja prošle je godine ugovoreno čak 32% više ugovora nego 2006. Štediše najčešće štede pet godina, s ciljanim iznosom od 10 tisuća eura. Klijentima je privlačno i to što imaju pravo na poreznu olakšicu te razne popuste pri kupnji građevinskog materijala, u slučaju da koriste stambeni kredit. U Raiffeisen stambenoj štedionici kažu da bi ove godine ta vrsta štednje mogla biti posebno zanimljiva, jer su kamate i na štednju i na kredite nepromjenjive. To je važno uporište za stabilizaciju tržišta i smirivanje inflacije. Efektivne su kamate već od 7,5%, a s dvogodišnjom štednjom i više od 12%. Najčešće se ugovara na pet godina nakon čega štediše novcem mogu slobodno raspolagati. Stambena je štednja zato, kažu u RBA, svojevrsni bazni proizvod.

Solidni prinosi mirovinskih fondova

Dobrovoljna mirovinska štednja relativno je nov štedni proizvod koji cilja upravo na treću dob. Cilj je s malim mjesečnim uplatama kroz dulje razdoblje osigurati potreban novac za dodatak budućoj mirovini. Prednosti su državni poticaji (25% odnosno najviše 1.250 kuna na godinu), porezna olakšica na uplaćena sredstva, prinos fonda. Prepoznaju li potencijalni klijenti te prednosti? U svim dobrovoljnim mirovinskim fondovima potkraj ožujka ove godine bilo je čak 35% više štediša nego lani u isto vrijeme, ukupno ih je 111 tisuća. Gotovo polovica ih je u dva AZ-ova fonda (AZ Profit i AZ Benefit). Mirovinska je štednja sve zanimljivija, dijelom zbog većeg zanimanja građana za ciljanom kapitaliziranom štednjom, dijelom zbog ispuhivanja euforije ulaganja u dionice, kaže direktor Krešimir Gjenero. Mlađi članovi prosječno uplaćuju po 1.500 kuna na godinu, oni bliže mirovini (i s većim plaćama) uplaćuju pet tisuća kuna i više. No unazad dvije godine u AZ fondovima primjećuju trend rasta prvotno ugovorenih iznosa. Gotovo svi ugovaraju štednju do planiranog odlaska u mirovinu iz prvoga i drugoga stupa, dakle planiraju štedjeti sve dok rade. Često su to ljudi koji u pravilu nemaju druge izvore iz kojih će nadomjestiti mršave mirovine, kaže Gjenero. No to bi trebalo biti dovoljno jer je, primjerice, prinos AZ Profita od početka poslovanja do kraja ožujka ove godine prosječno bio 9,97%.

U Raiffeisen dobrovoljnom mirovinskom fondu prosječni je prinos od osnivanja 6,69%. Do prije nekoliko mjeseci to je bila primamljiva brojka, ali s inflacijom od pet ili šest posto pitanje je koliko je isplativo ulagati u štednju s prinosom jednakim ili malo većim od inflacije? No u RBA kažu da s državnim poticajima, poreznim olakšicama i prinosom dobrovoljna mirovinska štednja ostaje isplativa i u uvjetima inflacije. Primjerice, realni je prinos RBA dobrovoljnoga mirovinskog fonda (umanjen za stopu inflacije) prošle godine bio 7,5%.  Direktorica Erste dobrovoljnoga mirovinskog društva Senka Fekeža Klemen kaže da je (pre)malo ljudi prepoznao prednosti takve štednje.  

Iako raste i broj članova (33%) i imovina (49%), u svim je fondovima tek 10% članstva drugog stupa. Oni koji su odlučili ciljano štedjeti najčešće ugovaraju štednju na 15 godina uz mjesečne uplate od 150 kuna. U razdobljima visoke inflacije, kakva je sada, treba ulagati u dionice jer nose veći prinos. No u razdobljima niske inflacije fondovi su osigurali 'zalihe' za lošija vremena, kaže Fekeža Klemen. Koliko se može uštedjeti za mirovinu? Primjerice, ako član 20 godina svakoga mjeseca izdvaja 417 kuna (5.000 kn na godinu) uz prosječni godišnji prinos od 6% i maksimalne državne poticaje, nakon odlaska u mirovinu idućih 10 godina mjesečno bi dobivao oko 2.200 kuna. Uz prinos od 9% mjesečna bi renta bila oko tri tisuće kuna. Samo iz trećeg stupa.

  Štednja i sigurnost obitelji

Osiguravatelji ističu neke druge prednosti. U Allianzu kažu da su mješovita osiguranja života poput AllLifea dobro rješenje. Takav proizvod ujedinjuje riziko i štednu komponentu, zaštitu obitelji i akumuliranje vlastitih sredstava. Nude se i ulaganja u kombinacije životnih osiguranja i investicijskih fondova koja jamče više prinose uz zajamčeni minimalni prinos, poput Allianz Best Investa ili DuoLifea. Takve proizvode danas nudi većina osiguravajućih društava, primjerice Grawe nudi GRAWEproFITplus (ulaganje dijela premije u fondove Hypo Investa) ili GRAWEprofitGarant (ulaganje u svjetska i domaća financijska tržišta). Osiguranje života povezano s investicijskim fondovima nudi pokriće za slučaj smrti i doživljenja, mogućnost jednokratne uplate ili tekućeg plaćanja premije, smanjenja ili povećanja premije, mogućnost indeksacije, odabira dodatnih osiguranja. No, pri tome klijent mora biti svjestan da on sam u potpunosti snosi rizik odabrane ulagačke strategije, stoga ga je potrebno educirati i upozoriti na postojeći rizik, kažu u Graweu. Najčešće se ipak ugovaraju klasična osiguranja sa štednom komponentom, sedam posto su fodovske police, a pet posto police s izraženim štednim programom. Prosječni ugovaratelj police ima 34 godine i ulaže oko 600 eura na godinu s osiguranom svotom od 12 tisuća eura.

U Merkur osiguranju kažu da je kod klasičnih životnih osiguranja dobro da osoba koja živi od plaće izdvaja oko desetine prihoda na mjesec i da osiguranje traje do kasnije životne dobi (dok traje polica, traje i osigurateljna zaštita). Fond police, preporučuju, trebale bi se ugovarati na 10 do 15 godina. Prosječna je pripisana dobit društva 10 do 15% na godinu.I u Uniqa osiguranju najčešće se ugovaraju klasične štedne police s isplatom po isteku osiguranja. Prosječna je premija 566 eura kroz razdoblje od 20 godina uz ugovorenu osiguranu svotu od 15 tisuća eura. Dobit društva kreće se već od 13%. Primjerice, za muškarca starog 35 godina koji zaključi osiguranje na 20 godina, očekivana je dobit po isteku osiguranja 64%. U Agramu se također najčešće zaključuju klasične štedne police na rok od 10 do 15 godina, s godišnjom premijom od 650 eura i osiguranom svotom od 17 tisuća eura. Sva se društva od inflacije štite indeksacijom - rastom premije (i osigurane svote) u skladu s inflacijom, kako u dugom razdoblju štednje ne biste izgubili vrijednost uloženoga.