Ina napala regulatora zbog nereda na tržištu plina i usporenog rasta Ine

U Hrvatskoj se cijena plina, po kojoj ga Ina prodaje distributerima, nije značajnije mijenjala u posljednjih osam godina i ostala je na niskoj razini, daleko nižoj od tržišne, podsjetila je u ponedjeljak Ina u pripćenju za javnost.

Takvim se odnosom prema plinu koči razvoj kompanije i bitno umanjuje njezina vrijednost, ističu iz Ine u današnjem reagiranju na razne interpretacije kroz medije o mogućem poskupljenju prirodnog plina. S tim u vezi Ina, kako se navodi, želi ukazati na neke činjenice koje su javnosti nepoznate ili manje poznate, a vrlo su bitne kada se govori o ovoj temi.

Tako iz Ine napominju da prirodni plin još uvijek nije dostupan svim građanima Hrvatske već se njime može koristiti manje od 50 posto ukupnog stanovništva. Plinoficirani je dio uglavnom sjeverna Hrvatska, koja je i ekonomski najrazvijeniji dio države sa znatno većim BDP-om po stanovnika, te samom tom činjenicom ima i najveću kupovnu moć. To, po ocjeni Ine, ruši spekulacije da je cijena prirodnog plina "udar na standard" i "jedan od generatora inflacije".

Ističu da se cijena prirodnog plina za hrvatske građane nije značajnije mijenjala u posljednjih osam godina. Prosječna prodajna cijena plina 2000. na domaćem tržištu iznosila je 0,91 kuna po prostornom metru, dok današnja cijena po kojoj Ina prodaje plin distributerima iznosi 1,07 kn/m³, što u prosjeku predstavlja oko 2 posto godišnjeg povećanja. U istom je razdoblju, navode, na svjetskom tržištu cijena plina porasla sa 0,13 američkih dolara za kubik na 0,40 USD/m³, što je povećanje od više od 300 posto.

U Hrvatskoj je, pak, cijena plina ostala na niskoj razini, daleko nižoj od tržišne. Međutim takvo održavanje "konkurentnosti" nije moguće na račun poslovanja dobavljača plina, takvim se odnosom prema plinu koči razvoj kompanije i bitno umanjuje njezina vrijednost, navode iz Ine.

Činjenica je da HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija, institucija koja je zadužena za regulaciju energetskih djelatnosti u RH) već nekoliko godina odgađa urediti tržište te se može dogoditi da se čitav niz razvojnih projekata usmjeri u pogrešnom smjeru, smatraju u Ini. HERA bi, ocjenjuju u Ini, trebala voditi računa da takvim odnosom "ubija toplinarstvo, jer je danas praktički isplativije spojiti se na plinsku nego na toplinsku mrežu. Isto tako, navode, i drugi razvojni projekti primjerice u području geotermalnih voda su na taj način dovedeni u opasnost, jer ne mogu biti konkurencija plinu s nerealno niskom cijenom.

Podržavanje dispariteta cijena energenata šalje investitorima krive signale, smatraju u Ini. Koliko god rast cijena energenata pogađao kupovnu moć građana, mora se znati da je hrvatsko gospodarstvo uvozno ovisno o energiji i to 80 posto u nafti i 40 posto u prirodnom plinu te stoga nije moguće održavati cijene i paritete kao da ta uvozna ovisnost ne postoji, napominju iz Ine.

HERA bi, dodaju, također trebala biti svjesna da je gotovo 50.000 hrvatskih građana kupilo dionice Ine vjerujući u Prospekt koji je bio izdan uoči izlistavanja Ininih dionica na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi prilikom inicijalne javne ponude. Ovako neuređeno tržište onemogućava razvoj kompanije, te izravno šteti njezinom poslovanju i vrijednosti dionica, zaključuju u Ini. (Hina)