Ina zasad bez reakcije na događaje na Kosovu

Ina na Kosovu upravlja skladištem Bardoš koje se često naziva geostrateški najvažnijim skladištem nafte na području bivše Jugoslavije i zasad još nije reagirala na proglašenje neovisnosti na Kosovu tako da se ne zna hoće li ova kompanija biti prisiljena mijenjati svoje poslovne planove koji se tiču novostvorene države

Ina, naime, na Kosovu upravlja skladištem Bardoš koje se često, zbog svoje prometne povezanosti s rafinerijama i lukama, naziva geostrateški najvažnijim skladištem nafte na području bivše Jugoslavije. Uz to, domaća kompanija već dulje vrijeme navodi Kosovo kao jedno do stvojih strateških tržišta za širenje poslovanja u regiji te su se spominjali planovi o dvadesetak do tridesetak benzinskih stanica na tom tržištu. Procjenjuje se da se na kosovskom tržištu, od oko dva milijuna stanovnika, prodaje četiristotinjak tisuća tona nafte i derivata godišnje. Za usporedbu, u Hrvatskoj koja ima oko 2,5 puta više stanovnika, godišnje se prodaje oko pet milijuna tona nafte i njenih derivata, dakle najmanje deseterostruko više što dovoljno govori o potencijalu kosovskog tržišta.

Ina je skladište Bardoš, nakon što ga je zajedno s tridesetak benzinskih stanica na Kosovu 'izgubila' početkom devedesetih, ponovo dobila na upravljanje prije gotovo dvije godine sporazumom s UNMIK-om. Prema nekim procjenama govorilo se da bi Ina mogla na kosovskom tržištu prodavati i do 120 tisuća tona nafte godišnje.U Ini nisu dosad komentirali smatraju li da postoji realna prijetnja od mogućih nemira na Kosovu koji bi mogli utjecati na njeno poslovanje na tom tržištu niti su rekli koliko trenutno derivata prodaju na tom tržištu. Također, nisu rekli smatraju li da bi njihovo sudjelovanje na kosovskom tržištu moglo imati utjecaja na njihov sudski proces u Srbiji, gdje Inapokušava ishoditi ili povrat svojih benzinskih stanica koje su joj oduzete početkom devedesetih ili novčanu naknadu za njih.

U Ini nisu odgovorili ni ima li kompanijina imovina na Kosovu ima bilo kakvo osiguranje.Najveća domaća naftna kompanija je, inače, prošlog tjedna objavila kako je lani, prema nerevidiranim podacima, ostvarila 866 mil. kuna neto dobiti što je 17 mil. kuna niže nego godinu ranije, odnosno 19 milijuna kuna niže nego u 2005. godini. U dolarima, neto dobit INA Grupe je lani iznosila oko 161 mil. dolara, deset milijuna dolara više nego 2006. godine kada je dolarska dobit bila dva milijuna viša nego godinu ranije.

Cijena dionice Ine u utorak je na Zagrebačkoj burzi oko 14 sati iznosila 2.210 kuna što je tek nešto niže nego krajem prošlog tjedna. Vrijednost Inine dionice ove je godine snižena za gotovo 21%, dok je vrijednost Crobex indeksa ZSE u istom razdoblju pala za gotovo 24%.Podsjetimo, prošlog je tjedna na sjednici hrvatska Vlada predložila osnivanje Povjerenstva za izmjenu dioničkog ugovora o međusobnim odnosima Ine i Mola.

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec objasnio je da se dionički ugovor između dviju kompanija mora redefinirati jer je udio države u domaćoj naftnoj kompaniji pao na ispod 50% točnije na 44%. «Kroz novi ugovor cilj nam je zaštititi nacionalni interes i prava Vlade RH», kazao je Polančec, a premijer Vlade pozvao je članove Povjerenstva (sastavljenog od ministara i njihovih pomoćnika te državnih tajnika) da «pokušaju neke stvari iz bivšeg ugovora i poboljšati». (Bankamagazin)