Inflacija potaknula poslovni pesimizam
Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma i dalje pokazuje pad optimizma gospodarstvenika, koji se pojavljuje od početka godine. Kao u travnju, indeks je u svibnju zabilježio pad od gotovo pet postotnih bodova i danas iznosi 108,8 (prema 113,4, koliko je bio u travnju).
Piše: Karolina Krpeljević,
Hendalova analitičarka
Iako smo prema mjerilima HLIPO-a još u fazi buma, očito je da bismo takvim tempom pada zadovoljstva s trenutačnom situacijom i još pesimističnijim očekivanjima od sljedećih nekoliko mjeseci vrlo brzo mogli ući u fazu pada gospodarstva.
Turizam pod pritiskom rasta cijena
Najveći pad optimizma primijećen je u turističkom sektoru, koji od ove godine pokazuje velike promjene optimizma, što je rezultat nestabilnosti ne samo hrvatskog nego i svjetskoga gospodarstva. Turistički rezultati ne upućuju na razloge tako pesimističnog raspoloženja s obzirom na to da je prema DZS-ovim podacima u Hrvatskoj u ožujku 2008. u komercijalnim smještajnim objektima broj dolazaka turista veći 17 posto u odnosu na veljaču, a broj noćenja turista 31 posto u odnosu na ožujak 2007. Turistički stručnjaci tvrde da bi ova sezona mogla biti najbolja do sada, međutim, tijekom godine očekujemo nešto sporiji rast turističkih dolazaka u usporedbi s 2007., a negativan utjecaj očekujemo od održavanja Europskoga nogometnog prvenstva u lipnja i usporavanja rasta kupovne moći stanovništva u zemljama EU, koje je također zahvatio snažan val inflacije.
Ivor vucelić, član Uprave adriatica.net grupe: Nije problem u sportu, nego u cijenama
- Prodaja Hrvatske kao odredišta trenutačno stagnira u odnosu na druge mediteranske zemlje, koje bilježe rast prometa. Vodeći europski turoperatori poput TUI-ja potvrdili su povlačenje kataloga Hrvatske za 2009. jer im je preskupa. Problem ovogodišnjeg turizma nisu ni Euro ni Olimpijada, nego nedostatak kvalitetne ponude i visoke cijene na našem tržištu. Za mjesec dana znat ćemo posljedice rasta cijena goriva s obzirom na to da je trend dolaska gostiju u Hrvatsku više individualan nego organiziran. Hrvatska bi mogla ponoviti rezultate prošlogodišnje sezone, međutim, sudbina će iduće godine bez zajedničke suradnje svih subjekata u turizmu biti vrlo neizvjesna.
Dizanje cijena goriva i najave daljnjeg poskupljenja nafte i benzina snažno su utjecali na očekivanja gospodarstvenika od sljedećih šest mjeseci u svim granama. Veće zadovoljstvo trenutačnom poslovnom situacijom u trgovini, graditeljstvu i prijevozu odnosno uslugama uspjelo je cjelokupni indeks u tim granama usmjeriti u pozitivno područje iako su očekivanja vrlo mala. Graditeljstvo i dalje optimistično korača u ljetne mjesece iako je broj izdanih dozvola za građenje manji nego lani.
U ožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008. ukupni je promet svih pravnih osoba kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost bio nominalno veći 15,2%, a realno 14,2%. Međutim, u odnosu na ožujak 2007. nominalno je veći 5,8%, a realno je manji 0,8%, što objašnjava porast zadovoljstva trenutačnom situacijom, odnosno rastom prometa prema prijašnjim mjesecima. Rast cijena i najave novih poskupljenja ipak su utjecali na promet u trgovini na malo, a strah od najave daljnjih dizanja cijena za osnovne životne troškove kao što su struja i benzin dodatno će smanjiti potrošačke košarice hrvatskih građana i negativno utjecati na prihode u maloprodaji. Zabrinjava stanje i u proizvodnji, u kojoj smo ovaj mjesec zabilježili velik pad optimizma kao rezultat nezadovoljstva trenutačnom situacijom, ali i pesimističnih očekivanja od poslovanja u sljedećih šest mjeseci. Zadnji je put takav pad zabilježen u studenom prošle godine, kad je počeo prvi val poskupljenja, i trenutačno je na istoj razini otkad mjerimo HLIPO (lipanj 2005.).
Najave novih poskupljenja
Prema dosadašnjim kretanjima možemo zaključiti da će se nastaviti trend pada optimizma hrvatskih poslovnih subjekata, pogotovo ako se realiziraju najave daljnjeg rasta cijena u naftnih derivata i električne energije. U tom slučaju val poskupljenja snažno će se očitovati i drugim industrijama, jer privrednici neće imati drugog izbora nego povisiti cijene finalnih proizvoda i usluga. Utjecaj takvih kretanja na turističku sezonu još se ne može potpuno sagledati. Turistički djelatnici koji su već rezervirali svoje kapacitete po cijenama koje su vrijedile prije nekoliko mjeseci mogli bi se naći u nezavidnoj situaciji da s tom cijenom jedva pokriju troškove, a zbog mogućega manjeg broja turista tijekom Eura ne smiju riskirati gubitak gostiju zbog naknadne promjene cijena.