Inflacija topi isplativost štednje

Ukupni depoziti hrvatskih poslovnih banaka, koji uključuju štedne i oročene kunske i devizne depozite te depozitni novac, u proteklih su godinu dana, odnosno do kraja srpnja - porasli na gotovo 203 milijarde kuna ili 10,4 posto. 

Kako su, pak, u usporedbi s krajem srpnja štedni i oročeni depoziti u kunama prošle godine porasli samo 2,6 milijardi kuna ili samo 5,2 posto, očito su mnogo veće stope rasta zabilježene na planu oročene devizne štednje. Naime, štedni i oročeni devizni depoziti potkraj srpnja ove godine popeli su se na 112 milijardi kuna, što je godišnje povećanje od 16 milijardi kuna ili čak 16,7 posto. U strukturi deviznih depozita u domaćim sektorima prevladava stanovništvo, na koje se odnosilo gotovo 92 milijarde kuna štednje u stranim valutama, što, pak, znači da je samo sektor stanovništva u godinu dana povećao deviznu štednju gotovo 13 milijardi kuna ili 16,3 posto. Istodobno su i poduzeća povećala svoju štednju na godišnjoj razini 12,4 posto.

Štednja stanovništva, pa i poduzeća, pak, ne raste zbog poticajnijih (bankarskih) kamata, nego prije svega zbog, kažu analitičari, 'loših događanja u proteklom dijelu godine na tržištu kapitala' koja su i štediše natjerala da dio svog novca iz fondova ili s burze, a ponovno ponajprije zbog 'velikog potonuća dionica' - prebace na štednju u banke.
- Selim svoj novac u banku ne zato što mi ondje nude veći realan prinos, nego prije svega da bih u sadašnje vrijeme visoke inflacije, pa i velikog ovogodišnjeg potonuća fondova i burze, bar donekle smanjio gubitke - rekao nam je jedan od novih štediša Zagrebačke banke.

Da bi poslovne banke u budućnosti dodatno privukle nove štediše, pa čak i da bi zadržale stare,  trebat  će, kažu analitičari, početi razmišljati i o tome da im ponude veće kamate na štednju. - Kamate na štednju morat će rasti jer su u malo kojoj banci veće od četiri posto. Štediše će se ponovno osjetiti prevarenima jer su najprije izgubili novac u fondovima, a sada, kad su ga prebacili u banke, gube i ondje jer im inflacija (koja je, podsjetimo, u srpnju bila 8,4 posto, nap. a.) jede vrijednost ušteđenoga - ističe Maruška Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Poznavatelji prilika kažu da i bankari moraju u jednadžbe isplativosti štednje konačno početi uključivati i inflaciju jer, u suprotnom - građani bi se mogli početi povlačiti svoju štednju i iz banaka.  Hoće li zato skorašnja jesen, kako ovih dana tvrde neki analitičari, osim kiše donijeti i korekciju, naravno, naviše - i kamata na štednju - ostaje da se vidi.  (Nikola Prskalo)