Informacije o riziku najvažnije su za izvoz

Nemogućnost naplate potraživanja jedan je od rizika s kojima se suočavaju mali i srednji poduzetnici poslujući s tvrtkama u drugim zemljama. Kako oživjeti međunarodnu trgovinu, koje je mjesto malih gospodarstava u budućem izvoznom poretku, je li financijska kriza promijenila način poslovanja u međunarodnoj trgovini, gdje se skriva rješenje trenutačne situacije, samo su neka od pitanja koja su pokušala dobiti odgovor s institucionalnog aspekta. 

Piše Jasmina Trstenjak

Ipak, najvažnije pitanje je kako povećati produktivnost i konkurentnost, istaknuo je Joaquín de la Herrán, izvršni direktor CESCE, međunarodne organizacije kojoj je jedan od zadataka pružanje informacija o rizicima koji se javljaju u izvozu. - Dobre informacije o riziku u pojedinim zemljama, ali i o kupcima, najvažnije su za izvoz i dinamičan pristup - naglasio je Herrán, koji je uz izvršnog direktora Consortium Euler Hermes&Pricewaterhouse Coopersa Andreasa Klasena, financijskog direktora Ericssona Nikole Tesle Andrewa Skeltona, direktora Quaestusa Borislava Škegre, glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb Marka Škreba, potpredsjednice HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanje EU Vesne Trnokop-Tanta te potpredsjednika Europske investicijske banke Matthiasa Kollatz-Ahnena sudjelovao u diskusiji na temu ‘Izazovi novog desetljeća’.

Nemogućnost naplate potraživanja jedan je od rizika s kojima se suočavaju mali i srednji poduzetnici, kaže Herrán, a to vrlo dobro zna i EIB, koji je u krizi povećao njihovo kreditiranje. Tako je lani osigurao sedam milijardi eura kredita, što je 50-postotno povećanje u odnosu na godinu prije. Isto je tako prošle godine financirao hrvatsko gospodarstvo sa 150 milijuna eura. Kollatz-Ahnen istaknuo je da bi ove godine taj iznos mogao dosegnuti i 400 milijuna eura. U sljedeće dvije do tri godine EIB planira dodatno osnažiti ulaganje različitim aktivnostima kako bi Hrvatska mogla nakon pristupa EU izvući novac iz fondova EU. Važno je da se kvota ulaganje ne smanji, smatra Kollatz-Ahnen, no treba uvesti i poticaje na ulaganja. Dodatni poticaji važni su i za Ericsson NT. S druge strane Škegro misli da zdravi izvoznici ne trebaju posebne poticaje.

- Jedina je i stvarna potpora jeftinija država - istaknuo je premijerkin savjetnik koji se nadovezao i na aktualan problem vezan uz hrvatska brodogradilišta.
Izvoznici su to, kaže Škegro, koji stvaraju gubitke, a državna ih jamstva održavaju na životu. Stoga ističe da naglasak mora biti na izvozu s dobiti koja se ostvaruje konkurentnošću, što znači da su brzina i provedba Vladina Programa uza stvaranje povoljne poduzetničke klime najvažniji zadaci. Vladinu inicijativu za osnivanje fondova rizičnog kapitala Škegro podupire, ali naglašava da je jedan od nesretnih obilježja svih poduzeća nedovoljna kapitalizacija, koja stvara probleme čak i uspješnim kompanijama.

- Da bi se riješio taj problem, umjesto tri fonda kapitala trebalo bi ih bar 20-ak za državu kao što je Hrvatska - upozorava.  Nemojte misliti da ćemo se vratiti na isto, Škrebovo je upozorenje koje je potkrijepio podacima o niskoj stopi rasta BDP-a koji će, prema njegovoj procjeni, u 2011. porasti 1,4 posto, a u 2012. pak nešto više od dva posto, dok se rast od 4,5 posto iz vremena prije krize zasigurno neće ponoviti. - Ako želite rasti, trebate izvoz, to je jedini način. Stalno spominjana devalvacija tečaja nije rješenje, nego brza i učinkovita provedba reformi. Doduše, one se provode, ali presporo - jasan je bio Škreb upozoravajući na to da se rješenja ne smiju tražiti ondje gdje ih nema i za koja nema nikakvih empirijskih dokaza jer mogu uvući u još veće probleme. Iako je naglasio da nema specifične i konkretne preporuke, smatra da se ekonomska politika mora usmjeriti na fiskalnu konsolidaciju i da gospodarstvo može postati konkurentnije borbom protiv korupcije te reformom javne uprave. Herrán se nadovezao na Škrebovo mišljenje o devalvaciji tečaja istaknuvši primjer Španjolske, za koju se devalvacija pokazala pozitivnom i korisnom.