Inozemna ulaganja u Hrvatsku smanjena 55,2 posto

Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u 2009. godini iznosila su 1,87 milijardi eura, pokazuju preliminarni podaci koje je danas objavila Hrvatska narodna banka.

To je smanjenje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku za 55,2 posto u odnosu na 2008. u kojoj su iznosila 4,2 milijarde eura.
Po preliminarnim podacima HNB-a, u strukturi stranih ulaganja u 2009. godini 1,1 milijarda eura odnosi se na ostala ulaganja (koja obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite, te valute i depozite), 572,5 milijuna eura su vlasnička ulaganja, a 171,3 milijuna eura zadržane zarade.Statistika središnje banke po djelatnostima pokazuje da je u 2009. najveći priljev, od 733,9 milijuna eura, ostvaren u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, te kod financijskog posredovanja, osim osiguranja i mirovinskih fondova, u iznosu od 658 milijuna eura.S iznosom od 298,6 milijuna eura slijede ostale poslovne djelatnosti, potom sa 127,2 milijuna eura vađenje nafte, zemnog plina; uslužne djelatnosti, trgovina na malo s iznosom od 117,4 milijuna eura te vlasnička ulaganja u nekretnine sa 108 milijuna eura.Kod nekoliko pak djelatnosti izravna ulaganja bilježe negativne vrijednosti, najviše u pošti i telekomunikacijama gdje je odljev bio 195,4 milijuna eura, te proizvodnji hrane i pića 178,6 milijuna eura.

Po zemljama, najveći je iznos izravnih inozemnih ulaganja prošle godine došao iz Nizozemske, u iznosu od 1,08 milijardi eura.Slijede ulagači iz Austrije sa 420,7 milijuna eura, potom Mađarske 154,8 milijuna eura, Slovenije 108 milijuna eura i dr.Po podacima HNB-a, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja 2009. godine iznosila su ukupno 23,77 milijardi eura.Sa 6,2 milijarde eura u tom razdoblju prednjače ulagači iz Austrije.Po visini inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku u proteklih 16 godina slijede Nizozemska sa 4,4 milijarde eura, Njemačka 2,7 milijardi, Mađarska sa 2,3 milijarde, Francuska 1,3 milijarde eura i dr.U tom su razdoblju stranici najviše ulagali u hrvatske banke (8,4 milijarde eura), potom trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini (2,6 milijardi), a s više od milijardu eura slijede kemijska industrija (1,6 milijardi), proizvodnja naftnih derivata (1,6 milijarde), pošta i telekomunikacije (1,3 milijarde), poslovanje nekretninama (1,2 milijarde) i trgovina na malo (1,1 milijarda eura).Hrvatsku su poduzetnici u inozemstvo prošle godine uložili 912 milijuna eura, a ukupno u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine 4,03 milijarde eura.(H)