Inozemni dug tijekom listopada 2006. porastao na 27,7 milijardi eura

Nakon što je tijekom ljetnih mjeseci zabilježeno sezonsko sniženje inozemnog duga Hrvatske, isti je tijekom rujna i listopada nastavio rasti. Prema posljednjim podacima HNB-a inozemni dug krajem listopada 2006. godine iznosio je 27,7 milijardi eura

    U odnosu na stanje prethodnog mjeseca povišen je za 544 milijuna eura, dok je godišnja stopa rasta nakon četiri mjeseca ponovno premašila 14% (14,1%).Prosječna stopa godišnjeg rasta vanjskog duga u prvih deset mjeseci 2006. iznosila je 13,9%, a u istom razdoblju 2005. 10,5% što ukazuje nešto ubrzaniji rast zaduživanja na stranim tržištima. Najveći udio u mjesečnom i u godišnjem prirastu inozemnog duga imali su ostali sektori odnosno poduzeća, čiji je dug krajem promatranog mjeseca po prvi puta premašio 9 milijardi eura.

Naime, sektor poduzeća u odnosu na isti mjesec 2005. godine povećao je svoje obveze prema inozemnim vjerovnicima za gotovo 2,4 milijarde eura, a u odnosu na rujan 337 milijuna eura. Godišnje stope rasta inozaduživanja ovog sektora još od studenog 2005. godine zadržavale su se iznad 20% da bi u posljednja dva mjeseca one premašile i 30% (u listopadu 35%). Kao posljedica takve dinamike rasta udio duga sektora poduzeća u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske povećao se na 32,8%. Inozemni dug banaka nakon četiri mjeseca ponovno je zabilježio mjesečni rast (za 330 milijuna eura) te iznosi 9,3 milijardi eura.

Nakon snažnog rasta u prvihpet mjeseci inozemni dug banaka pod utjecajem sezonskih kretanja (priljeva deviza tijekom turističke sezone) u drugoj polovici godine bilježi usporavanje rasta, pa se godišnja stopa rasta zadržala na razini iz rujna (12%). Udio duga banaka u ukupnom dugu i dalje je najviši od svih sektora te iznosi 33,4%.

Obveze sektora države (središnja država, republički fondovi, HBOR i lokalna država) tijekom listopada zadržane su na razinama iz rujna (8,7 milijardi eura) dok su na godišnjoj razini smanjene za 4% ili 264 milijuna eura. Negativne stope rastu traju još od ožujka 2005., a smanjenje duga države u ovoj godini posljedica je činjenice da su otplate inodugova države bile veće od novih zaduživanja. (Raiffeisenbank)