Internetska televizija potiče novi val preuzimanja među telekomima

Uskoro će do Hrvatske stići novi val ponuda za 'novi, veći, brži i bolji internet', ovaj put s desecima TV kanala u visokoj rezoluciji i pristupom internetu brzinom od nevjerojatnih 100 megabajta u sekundi

Piše: Igor Škevin

Nedavna najava pa otkazivanje predstavljanja programa e-Otoci na otoku Drveniku nevjernim je tomama 'stavila bubu u uho': postoji li dovoljno snažna infrastruktura za sve što je navedeno u e-Otocima, programu koji je Središnji državni ured za e-Hrvatsku na kraju predstavio u Zagrebu? Može li se u realnom vremenu takve male škole povezati sa školama na kopnu videom a da učiteljica s kopna istodobno na daljinu na pametnoj školskoj ploči i ispravlja ono što je učenik-bodul napisao na otoku? I uza sve to da liječnik u otočkoj ambulanti videovezom prima uputstva od specijalista s kopna koji je upravo videom pregledao pacijenta bodula koji ne može sa svog otoka jer je olujni vjetar blokirao trajekt? Za konkretni otok, Drvenik, cijela priča s e-Školom i njenim videostreamingom te pametnom pločom, povezanima s trogirskom Osnovnom školom majstora Radovana funkcionira već nekoliko godina, a svojim ugledom to jamči Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, koji je i testirao vezu škole na Drveniku.
No, što je sa širokopojasnim vezama koje su u domeni T-Coma?

T-Com pokrio sve naseljenije otoke

- Na web adresi www.t-com.hr/privatni/internet/maxadsl/karta_dostupnosti.html nalazi se karta dostupnosti MAXadsl usluge. Vidljivo je da je T-Com pokrio sve naseljenije hrvatske otoke tom uslugom, poput Krka, Cresa, Raba, Lošinja, Ugljana, Murtera, Brača, Hvara, Visa, Korčule... Osim toga, za većinu hrvatskih osnovnih i srednjih škola, na cijelom teritoriju Hrvatske, T-Com je do sada osigurao pokrivenost širokopojasnim pristupom putem projekta Net u školi - objasnio nam je Branimir Marić, izvršni direktor Podjedinice za strategiju mreže i razvoj platformi T-Coma.
Neki njegovi kolege koji su poželjeli ostati anonimni ustvrdili su da je T-Com, još na početku digitalizacije telekomunikacijske mreže, do svih gušće nastanjenih otoka položio optičke kabele i da je njihova propusnost više nego dovoljna za sve potrebe projekta e-Otoci. No, manji dio otoka, onih slabije naseljenih, poput spomenutog Drvenika Velog, jednostavno je ostao bez širokopojasnog pristupa internetu. Ipak, ne mora tako i ostati. Samo šest dana nakon predstavljanja e-Otoka, 11. je lipnja Hrvatska agencija za telekomunikacije objavila natječaj za povezivanje tih otoka, vrijedan 16 milijuna kuna. Premalo? Dovoljno da se za natječaj zainteresira i T-Com, kao što nam je potvrdio Marić.

- Moguće je da se za povezivanje tih otoka na kojima sada infrastrukture nema riješi radiorelejnom vezom, najvjerojatnije ćemo se javiti na natječaj, to je ipak 16 milijuna kuna. Inače, nedavno smo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu održali prezentaciju telemedicine. Pokazali smo da možemo HDTV sliku (TV sliku visoke razlučivosti, 1.920x1.080 ili 1.280x 720 točaka - op. a.) prenijeti našom infrastrukturom, što znači da telemedicina ne predstavlja problem ni pri korištenju DSL-om ni poslovnim Metro Ethernetom. Naša se infrastruktura pokazala dovoljnom za detaljnu operaciju, jer je kašnjene slike na relaciji Dubrovnik-Zagreb korištenjem broadband veze iznosilo 20-30 milisekundi, pa je prijenos operacije stvarno bio u realnom vremenu. Nakon što je spremna infrastruktura, sada je pitanje kad će medicinari biti educirani za primjenu telemedicine - pojasnio je Marić.

No, je li ADSL dovoljan za dodatne multimedijalne sadržaje koje će u skoroj budućnosti nuditi razni operateri ili sajteovi na internetu? A što je s obećanjem pretplatnicima MAXtv-a da će moći na dva TV-prijamnika gledati dva različita programa? Obećanje koje je triput prolongirano, sada je prebačeno na kraj ove godine.
- U tijeku je pilot te funkcionalnosti kod ograničenog broja korisnika MAXtv-a. Za sada sve protječe u redu. Postojećim korisnicima MAXtv-a ta će usluga postati dostupna zavisno od kapaciteta njihove širokopojasne linije. Također će im biti potreban i drugi digitalni prijemnik (STB), koji će spojiti na modem. Od prvoga kvartala 2007. godine T-Com koristi nove digitalne prijamnike koji podržavaju HDTV. U toj varijanti će se npr. definitivno koristiti ADSL2+ pristup - izjavio je Marić te dodao da nema straha od prelaska na ADSL2+ pristup.

Prihvatiti ponude za brži internet ili pričekati?

Naime, već neko vrijeme T-Com korisnicima ADSL-a ugrađuje modeme koji podržavaju tu tehnologiju u 2+ verziji, pa će samo manji broj korisnika morati mijenjati modem, čija cijena, kako doznajemo iz neovisnih izvora, ne prelazi 30-ak eura. Je li taj ADSL2+ dovoljan za triple play (surfanje, TV i telefon)? Marić nam tvrdi da jest:
- ADSL2+ je nazivnim kapacitetom većim od 20 Mb/s na udaljenostima do 1 km svakako dovoljan za pružanje osnovnih triple play usluga koje uključuju usluge pristupa internetu, jednog ili dva SDTV kanala te nekoliko telefonskih linija. Također je moguće ostvariti i prijenos i jednoga dodatnog HDTV videotoka, što već neko vrijeme ispitujemo u laboratorijskim i stvarnim mrežnim uvjetima - otkriva Branimir Marić, ali napominje da sve jako ovisi o udaljenosti od centrale.

Ipak, mnogo se veći tsunami valja u pravcu naše telekomunikacijske obale. Naime, uskoro će do Hrvatske stići novi val ponuda za 'novi, veći, brži i bolji internet'. Ovaj put oglasi će nuditi priključak s desecima TV kanala u visokoj rezoluciji, telefonom kojim se može besplatno nazivati neke brojeve i pristup internetu brzinom od nevjerojatnih 100 megabajta u sekundi. Nazvati i sklopiti ugovor? Čak i ako živite na otočiću kao što je Drvenik? Iskreno rečeno, nemojte sklapati ugovor i to još nekoliko godina. Naime, stručnjaci s kojima smo razgovarali, iako im je posao razvoj telekomunikacija, ne preporučuju da srljate.Polubauk koji polukruži polueuropom pokrenuo je direktor Telecom Italije najavom da će uložiti čak deset milijardi eura da bi doveo optički kabel do svakoga kućanstva u Italiji.

- Zašto? Zato što mu je s francuske strane na granicu došao Numericable sa svojom ponudom od 100 megabajta u sekundi, popriličnim brojem TV kanala, besplatnim telefonskim pozivima prema fiksnim telefonima u dijelu EU, a sve to za samo 29,90 eura na mjesec - upozorio nas je Antonio Prišćan, direktor Marketinga zagrebačke tvrtke Mrežne tehnologije Verso, koja je svakom domaćem telekomu ili internetskom provajderu prodala ili dio opreme ili svoje usluge.

Može li ADSL2+ zadovoljiti sve potrebe?

Prišćan se ne slaže s Marićem kad je riječ o tome da će skoro uvođenje ADSL2+ zadovoljiti sve potrebe korisnika za multimedijom, jer, već je sada moguće zamisliti da su potrebe kućanstva veće od 20 Mb/s, kolika je propusnost ADSL2+. Prišćan ukazuje na trend uspostave novih pristupnih mreža u zemljama u kojima postoji poslovno i financijsko opravdanje. Prijelaz na optička vlakna razvučena do svakog doma, što u telekomunikacijama označavaju kraticom FTTH, od engleskog Fiber To The Home, posebno pri gradnji novih zgrada i naselja, način su za izbjegavanje skupih međufaza nadogradnji, od kojih će neke biti tzv. 'forklift upgrade' - nadogradnja pri kojoj se viličarom u smeće baca stara oprema.

Marić, pak, tvrdi da korisnici mogu još jako dugo koristiti bakrene parice te da nikada neće biti zakinuti za kvalitetu usluge, pogotovo kad umjesto ADSL2+ dođe VDSL2 (eng. Very high bit-rate Digital Subscriber Line), standard koji bi trebao podržavati brzinu do 50 Mb/s. Jednako tako, smatra Marić, mnogi alternativni operateri u svijetu uvedu korisniku optičko vlakno, a onda ne mogu pružiti brzinu koju su oglašavali, pa zabrane neke vrste prometa.
- Moguće je da u skorijoj budućnosti, zbog sve više zahtjeva za prijenosnim kapacitetom, počne brže rasti i uvođenje optičkog vlakna i za rezidencijalne korisnike - izjavio je Marić. Uz to je istaknuo da je cijena uvođenja optičkoga kabela, što je T-Com u posljednje vrijeme intenzivno proučavao, i u zemljama Europe i u SAD-u uvijek oko 1.000 eura.

Korisniku je sadržaj važniji od tehnologije

- Troškovi se za razvod kablova kreću u okvirima Zapadne Europe, ne vidim element koji Hrvatsku bitno razlikuje. Imamo isti materijal, iste cijevi i iste splittere - tvrdi Marić i dodaje da su sve cijene niže od 1.000 eura posljedica 'kreativnoga' knjigovodstva ili nade da će za pet godina sve pojeftiniti ili, pak, posljedica kupnje gotove infrastrukture 'zgusnute' u velikom gradu, kao što je to učinio n9uf Telecom u Parizu, dok u ostalom dijelu Francuske ima samo još nekoliko tisuća korisnika. Prema Marićevim tvrdnjama, razvod optičkih vlakana do kuća je znatna investicija. A koliko je to velika investicija, neovisni stručnjaci potkrepljuju i činjenicom da je donedavno trajala akcija Metroneta, operatera koji ima vlastitu optičku mrežu i po gradovima, ali je građanima tom akcijom nudio povezivanje na mrežu - bakrenim paricama.

- Korisniku nije važna tehnologija kojom se spaja na mrežu, nego sadržaj koji dobiva - objašnjava Marić, a u tome ga, i ne znajući da se slažu, podržava Prišćan:
- Nudite li vrhunski videosadržaj, prvo se morate boriti s odvjetnicima filmskih studijakoji vam isporuče zahtjeve uvezane uz knjige. Jedini koji sada kod nas ima tu pravnu snagu je T-Com - pojasnio je versovac Prišćan, koji ne smatra da je tržišna bitka gotova.
- Na tržištu još ima kruha za sve. Kupnjom DCM-a i Adria kabela, austrijski bi Bewag mogao postati regionalni igrač, pa bi mu se moglo isplatiti razvođenje kabela do domova, čime bi mogao postati ozbiljan konkurent T-Comu - uvjeren je Prišćan, ali dodaje da bi moglo biti još potresa, regionalne magnitude.
- Telekom Slovenije pokupovao je niz regionalnih igrača u BiH, Makedoniji i na Kosovu, a kod nas neki vlasnici operatera otvoreno govore o prodaji. U susjedstvu se također sučeljavaju divovi poput Telenora, Telekom Austrije... Ova i sljedeća godina nude niz scenarija za preuzimanje, ali takvo se što neće dogoditi u izbornoj godini - zaključio je Prišćan.