Investiranje kroz tržište kapitala najbrži je način za ulazak stranih ulagača

Unatoč negativnim prognozama za 2012., doduše negativnijim od strane makroanalitičara nego Vlade, te zabrinjavajućem pogoršanju u eurozoni, trenutno zanemareno hrvatsko tržište kapitala ima potencijala pa se time stvara i doza optimizma.

To se, ukratko, moglo zaključiti na okruglom stolu Zagrebačke burze na kojem se, pod moderatorskom palicom glavnog ekonomista Splitske banke Zdeslava Šantića, raspravljalo o izazovima i očekivanjima u 2012.

Prije svega, velika su očekivanja od korištenja tržišta kapitala kao izvora finaciranja. Naime, smanjenje rizične aktive banaka dovest će do toga da se traže drugi izvori finaciranja, no za to se očekuje puno veća transparentnost čiji je nedostatak pogotov vidljiv kod nekih tvrtki u državnom vlasništvu. Kriza je zapravo na neki način pročistila situaciju i pokazala da na tržištu kapitala profitiraju samo oni s tranparentnim poslovanjem i dobrom komunikacijom među dioničarima. Pritom se očekuje i više poslovne orijentacije od strane HANFA-e pa i jače uključivanje države.

- U 2012. će se osjetiti pad kreditnih aktivnosti pa će biti primjetno okretanje burzi za prikupljanje kapitala. Trudimo se i kroz razne elemente graditi pozitivnu budućnost burze. Vremena su teška i turbulentna, no već se osjećaju koraci nove Vlade i nešto se mora dogoditi. Ipak, nije se pričalo o privatizaciji tvrtki u državnom vlasnšištvu. Žao mi je što to nije učinjeno ranije jer bi imali zdraviju ekonomsku situaciju - istakla je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze na koju je najviše u 2011. utjecala Ina.

No, da nije lako ni okruženju što se tiče volumena trgovine moglo se čuti i od predsjednika Uprave InterCapitala Ivana Kurtovića. Jedina burza u regiji koja je imala rast prometa od 30 do 40 posto, naglasio je Kurtović, bila je Beogradska na kojoj je naftna kompanija NIS postala perjanica povukavši veliki interes stranih investitora.

Udio stranih investira, uključujući i udio fizičkih osoba, pak se u strukturi vrijednosnih papira na hrvatskom tržištu kapitala smanjio.

- Ako se ponudi neki atraktivni IPO možemo dobiti 150 tisuća novih dioničara. To je podložno koracima Vlade - rekao je Stjepko Čičak, predsjednik Uprave Srednjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), dodavši da strani investitori nemaju velikih barijera, osim onih u legislativi.

No, nastavio je, interes postoji što će se u godinu i pol dana i pokazati. Strani investitori, inače, u velikoj većini prvenstveno gledaju prvenstveno makroekonomske prilike u regiji pa tek onda idu prema tvrtkama.

- Dok se makroekonomska slika ne popravi u regiji teško je očekivati da će se pojačati njihov interes - istaknuo je Čičak.

Što se tiče budućnosti burze, Gažić je otkrila, ne navodeći imena, da postoje burze koje bi voljele da ih kupi Zagrebačka burza, no ona ne vide interes u malim burzama, a dva logična kandidata koja se nameću što se tiče spajanja tržišta kapitala - Hrvatska i Srbija - priječi komplicirano političko pitanje. Važno je pritom naglasiti da je na srpskom tržištu kapitala prilično aktivnu ulogu preuzela je država, što na domaćem terenu nije slučaj.

- Uloga države je iznimno bitna i to nije samo dobro za burzu, već i za cjelokupno gospodarstvo - naglasila je Gažić dodavši da je vidljivo na nekim stranim primjerima da ulazak u EU nije značio gubitak nacionalnih burzu, već povećanje njihove aktivnosti.

Ulaskom Hrvatske u EU, nastavila je, više neće biti zabrane da bilo koja investicijska kuća postane član Zagrebačke burze, a i strane kompanije će se puno jednostavnije izlistavati.

- Postoje neki logični poslovni partneri koji su prisutni u Hrvatskoj i koji bi se mogli izlistati. Primjerice, zašto MOL ne bi bio zainteresiran kad ima značajan tržišni udio? - objasnila je Gažić razloge zašto bi se neka kompanija uopće izlistavala na Zagrebačkoj burzi. Investiranje kroz tržište kapitala, naglasio je Čičak, najbrži je način da dođu strani investitori.

Provuklo se i pitanje short sellinga koje se već dugo očekuje i za koje je Čičak konstatirao da nije uopće zapelo. Kaže da su održali dio edukacije te da se čeka osnivanje odbora za zajam.

- Sve je složeno, čeka se samo da se stisne gumb, a da li će biti interesa to je neizvjesno. Bit će vrlo brzo - naglasio je Čičak. (J.T.)