Arhiva

Iščekivanje nasljednice Plivine dionice

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol na prijepodnevnom dijelu konferenciji izjavio je da mu je slučaj prodaje Plive bila `noćna mora`, a konzultant Željko Perić u poslijepodnevnom dijelu nadopunio ga je kazavši da su se tom prodajom mnogi dobro zabavljali

Po prvi puta se je, naime, javno govorilo o promašajima Plive u desetogodišnjem poslovanju, od kada je njezina dionica uvrštena na burzu, te pritiscima koje je Hanfa imala kod njezine tek okončane prodaje Barru. Tako je Perić, bivši zaposlenik Plive, priznao da svaka kompanija može imati dobre i loše poteze u poslovanju, no ako se dogodi onaj loš, onda njezin čelnik treba iskomunicirati s dioničarima i priznati da se je pogriješilo.

- Bilo je slučajeva kada su se loše vijesti zapakirale u dobar celofan, a to onda stvara nepovjerenje među investitorima. No, također je bitno da i dioničari Plive potiču objavljivanje što više informacija o kompaniji. Dioničari imaju pravo i obvezu da rade pritisak na menadžment, jer samo će se na taj način postići učinkovitost tržišta kapitala. Tako su u slučaju Plive predstavljanja kompanije na vanjskom tržištu bila učestala, dok, primjerice, njezin većinski dioničar HZMO nikada to nije zatražio, rekao je Perić.

- U slučaju prodaje Plive Hanfa je dokazala zrelost, a oni koji su radili pritisak nezrelost. Što bi bilo da su tretmani bili jednaki kod oba konkurenta, u pogledu due dilligencea i dezinformiranja tržišta, pitao se Perić. Borislav Škegro, čiji je venture fond bio povezan s Actavisom u borbi za Plivu, čestitao je Barru na stečenih preko 90 posto dionica Plive, uz želju da i ostvare sva dana obećanja. I Škegro je pohvalio Samodola, rekavši da smo dobili čvrstog i nezavisnog regulatora. Škegro se je podsjetio i na početke prodaje Plivine dionice prije 11 godina.

Prije njezina izlistavanja na burzu, dana je mogućnost njezine kupnje putem stare devizne štednje, no nije bilo niti jednog interesenta. Pliva je tada vrijedila 100 milijuna eura. Devet mjeseci poslije, 1996. godine, dionice su joj uvrštene na burzu i tada se je dogodila potpuna promjena, uočena naglim interesom za tu dionicu.

Osvrnuvši se na nasljednicu Plivine dionice, sudionici posijepodnevne rasprave, složili su se oko popisa dionica koje bi mogle biti uvrštene u prvu kotaciju. Ina je bila najizvjesnija, no s obzirom da njezinom strateškom partneru Molu IPO nije zadovoljavajuće rješenje, upitno je kada će se i hoće li se javna ponuda dogoditi. Sljedeća najavljena dionica na burzi je T-HT kroz treću fazu privatizaciju.
Uz njih, u iščekivanju je uvrštenje kompanija poput Agrokora, Adrisa, Atlantic grupa, te Podravke´nove´, kako ju je nazvao Perić, očekujući pri tom sigurno da Podravka mora učiniti i neki korak u poslovanju. Saša Galić iz Agrokora hvalio je poslovanje kompanije, no na upit direktora burze Roberta Motušića gdje su joj i dionice da se kupe, odgovor je bio već dugo godina ponavljan - bude. (L.K.)

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci