Arhiva

Ista nas stvar pokreće kad je u pitanju novac i seks

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Znanstvenik sa Sveučilišta Stanford, Brian Knutson, došao je do zapanjujućeg otkrića: Naš mozak žudi za novcem jednako kao i za seksom

Piše   Igor Škevin

U kasnim noćnim satima, tijekom svibnja 2004., u podrumskom laboratoriju Sveučilišta Stanford, Knutson, profesor neurologije i psihologije na tom kalifornijskom sveučilištu, mozgove studenata dragovoljaca je snimao snažnim fMRI (Functional Magnetic Resonance Imaging) uređajem.

Seksualno zadovoljstvo, uzlet od kokaina, groznica kupnje Googleovih dionica po 450 dolara - ista mreža neurona upravlja svim trima, zaključio je Knutson.

Štoviše, naši primarni "čipovi" zaduženi za zadovoljstvo mogu, a i često to čine, premostiti sjedište razuma, čeoni režanj mozga, objasnio je profesor. Zato nas dionice, poput seksa, ponekad mogu izluđivati.

U praksi, investitori rade budalaštine cijelo vrijeme. Neki zakartaju imetke na investicijama koje nose gubitke, udvostručujući ulaganja kad im logika nalaže da se povuku, ili pak puštajući da se vrti "dobitna kombinacija" kad bi normalan čovjek prekinuo i pokupio svoj novac. Za druge se pak čini da imaju nevjerojatan talent određivanja pravog trenutka kupnje ili prodaje.. Sedamdesetih godina, Richard Dennis pretvorio je inicijalni ulog od nekoliko tisuća dolara u imutak vrijedan 200 milijuna trgujući vrijednosnicama na Čikaškoj burzi. Osamdesetih godina, ikona investicijskih fondova, Paul Tudor Jones zaradio je 80 milijuna dolara kladeći se protiv američkih dionica tik prije raspada tržišta. U devedesetima, milijarder investitor George Soros, poznat i kao čovjek koji je pobijedio Bank of England, zaradio je milijardu dolara u jedno popodne na padu funte.

Knutson je izjavio da zna koliko je njegovo otkriće heretično. Pogotovo zato što je Wall Street posvećen principu da, kad je novac posrijedi, pobjeđuje logika i da je kod investiranja važan intelekt.

Ta je ideja predmet obožavanja ekonomske teorije racionalnih očekivanja za koju je Robert Lucas dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju 1995. godine.

Lucas, profesor ekonomije na Sveučilištu u Chicagu, ustvrdio je da ljudi, svoj izbor, kad se radi o ekonomskim pitanjima, temelje na svim informacijama koje su im dostupne te da uče na svojim greškama.

Rezultat toga je da su njihova očekivanja od budućnosti - od cijena dionica Microsofta
sljedećeg tjedna ili zarade General Motorsa u sljedećem kvartalu - u prosjeku, točna.

Knutsona je neprestano kopkalo zašto se neki mešetari obogate dok drugi odlaze kratkih rukava? Odgovor, kaže on, mogao bi biti negdje u skoro 100.000 kilometara neuronskog ožičenja unutar naših mozgova.

Rezultati stanfordske studije, objavljene u rujanskom broju časopisa Neuron, izazvali su nemir unutar grupice neurologa i psihologa koji mapiraju ljudski mozak u nadi da će time razumijeti ponašanje investitora.

To kontroverzno područje znanosti, nazvano neurofinancije, moglo bi predstavljati sljedeću veliku granicu na Wall Streetu, izjavio je Daniel Kahneman, dobitnik Nobelove nagrade iz ekonomije za pionirski rad u biheviorističkim financijama, kojima se fuzionira klasična ekonomska teorija i proučavanja ljudske psihe.

"Znanstvenici koji se bave mozgom su val budućnosti u svijetu financija. Želite li razumjeti više, pripadali akademskim ili investitorskim krugovima, obratite ozbiljnu pažnju na te znanstvenike," izjavio je Kahneman.

Jednoga dana, znanost o mozgu mogla bi pomoći menadžerima da prepoznaju promjene u raspoloženjima investitora. Naoružani skenovima mozga, psihoterapeuti bi mogli pojačavati prirodne nagone mešetara, poput straha i pohlepe.

Znanstvenici bi možda čak mogli i razviti psiho aktivne lijekove koji bi činili ljude boljim, profitablinijim mešetarima, tvrde Knutson i drugi psiholozi.

Lijekovi koji bi poboljšavali brokerovo donošenje odluka za 20 ili 30 posto, mogli bi se pojaviti za samo nekoliko godina, izjavio je Zack Lynch, direktor NeuroInsightsa, konzultantske tvrtke koja prati neurotehnološku  industriju. Budu li takvi lijekovi učinkoviti, mogli bi prodrmati Wall Street.

Za sada, nade i predviđanja o neurofinancijama su daleko premašile stanje znanosti. Samo šačica profesionalaca investitora je uopće čula za to područje. A mnogi od njih su ga odbacili, smatrajući ga besmislicom

www.stanford.edu

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci