Istočna Europa suočena s dubljom krizom

Regije istočne Europe i srednje Azije vjerojatno će se suočiti s dubljim i dugotrajnijim usporavanjem gospodarskih aktivnosti s obzirom da globalna financijska kriza nagriza investicijske i tokove privatnog kapitala, kazao je viši dužnosnik Svjetske banke.

U sklopu Globalnih gospodarskih izgleda za 2009., objavljenih u utorak, Svjetska banka predvidjela je da će rast u navedenoj regiji usporiti na 2,7 posto u 2009. u odnosu na 5,3 posto u ovoj godini, što je osjetno manje u odnosu na 7,1 posto ostvarenih u 2007.U intervjuu za Reuters Shigeo Katsu, regionalni potpredsjednik za Europu i južnu Aziju kazao je da bi Svjetska banka mogla udvostručiti ulaganja u regiju na oko 8,0 milijardi dolara u 2009., sa 4,2 milijardi u 2008."Svjedočimo naznakama da će usporavanje biti prilično duboko i dugo", kazao je Katsu. "Zemlje koje su ranije bilježile rast od oko 9,0 posto morat će se iznenada suočiti s upola manjim stopama rasta, tako da neće biti lako", dodao je.

Gospodarstva u navedenoj regiji posebno su snažno pogođena financijskom krizom, ponajprije zemlje na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza koje su nagomilale ogromne manjkove na tekućim računima bilance plaćanja u vrijeme tranzicije u tržišna gospodarstva.Veliko širenje operacija međunarodnih banaka u regiji dovelo je do posebne ranjivosti bankovnih sustava tih zemalja na probleme s likvidnošću koji su pogodili SAD i zapadnu Europu.Od prošlog mjeseca četiri zemalja u regiji, Ukrajina, Srbija te zemlje EU-a Mađarska i Latvija obratile su se MMF-u za paket pomoći.Budući da se globalna krize proširila regijom, Katsu je ustvrdio da će zemlje imati koristi od veće pomoći Svjetske banke. Primjerice, paket pomoći vrijedan 25 milijardi dolara za Mađarsku, nekoć gospodarskog lidera u regiji, uključivao je 1,3 milijardi dolara od Svjetske banke.  (H)