Istopilo se gotovo tri četvrtine fondovske neto imovine

Tijekom jedanaest ovogodišnjih mjeseci neto imovina 88 aktivnih otvorenih (hrvatskih) investicijskih fondova s javnom ponudom smanjena je s 30,1  milijardu  kuna na početku godine na sadašnjih niti 9 milijardi kuna ili za gotovo 71 posto.

Drugim riječima, od početka godine istopilo se gotovo tri četvrtine neto imovine otvorenih investicijskih fondova. Analitičari su izračunali i kako je krajem studenoga ove godine čak četiri od pet fondova imalo negativni predznak u poslovanju, odnosno završili su u minusu. U proteklom dijelu godine daleko najveći pad imovine i prinosa zabilježili su dionički i mješoviti fondovi, dok su se neto imovina  i prinosi obvezničkih fondova smanjili u puno manjem omjeru. Jedino su najkonzervativniji - novčani fondovi, čije poslovanje  ne ovisi direktno o cijenama dionica, zabilježili kakav – takav rast neto imovine i prinosa.

Konkretni se prinosi investicijskih fondova u ovoj godini kreću u rasponu od plus 7 posto pa do minus 72 posto. Najveći rast prinosa, približno 7 posto, ostvario je novčani fond  Aureus US Equity,  koji pretežno ulaže na tržište SAD-a, dok je najveći ovogodišnji gubitnik dionički fond Raiffeisen Central Europe, koji je, kako mu i sam naziv kaže, bio više usmjeren ka ulaganjima na srednjoeuropska, pa i na tržišta jugoistočnih regija.

Većina se analitičara slaže s ocjenom kako su visoki padovi imovine fondova u proteklom dijelu godine nastali (i) zbog  nastavka negativnog trenda na domaćem, a i na tržištima kapitala u svijetu i regiji, ali i radi velikog ovogodišnjeg izvlačenja i bijega sredstava iz fondova. Naime, velike isplate i panični izlasci iz fondova prisilili su neke od otvorenih investicijskih fondova da rasprodaju i velike količine dionica iz svojih portfelja u jako kratkom roku, što je dodatno pojačalo negativan trend na tržištu kapitala i srušilo cijene nekih dionica u ovoj godini i za 70-ak posto. Lančano je to, za približno isti postotak, spustilo i visinu udjela, odnosno ukupnu imovinu  otvorenih investicijskih fondova. 

Još više od dosadašnjeg pada imovine ulagače, pa i same fond-menadžere, čini se, brine kronična nelikvidnost te prisutna neizvjesnost, odnosno pitanje: do kada će kriza fondova i potrajati. Neki su analitičari ovih dana ponovili kako nije realno očekivati da će se investicijski (pogotovo dionički ) fondovi, koji više-manje dijele sudbinu Crobexa, brzo i oporaviti. Ističu da je u aktualnoj financijskoj krizi posebno bitno čim prije vratiti povjerenje ulagača  te  želju za daljnjim, novim ulaganjima. Budući da hrvatski investicijski fondovi i dalje znatan dio sredstava drže i plasiraju na strana tržišta (procjenjuje se, naime, da na ino-tržištima imaju plasirano oko 300 milijuna eura ili gotovo četvrtinu svoje imovine) i njihov daljnji rast, pa i oporavak - zavisit će od kretanja na tim tržištima.

Iako nerado daju prognoze, predstavnici hrvatskih društava za upravljanje fondovima ovih su dana ukazali kako bi se od proljeća iduće godine moglo dosta toga i posložiti  za početak oporavka fondovskog biznisa. Dodaju na kraju i da bi puna stabilizacija tržišta fondovskog biznisa, slično kako se to odnedavna govori i za dionički - Crobex indeks -  mogli uslijediti  ne prije sredine, odnosno kraja iduće godine. ( Nikola Prskalo)