Italija i eurozona službeno u recesiji

Nakon Njemačke, recesija je službeno danas potvrđena u eurozoni i Italiji, dok je francusko gospodarstvo mršavim rastom za dlaku izbjeglo istu sudbinu. Eurozona je zapala u tehničku recesiju po prvi puta od 1993. godine.

Eurostat je danas objavio kako je gospodarstvo eurozone zabilježilo pad u trećem ovogodišnjem tromjesečju za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, u kojem je također palo za 0,2 posto. Dva uzastopna tromjesečja pada gospodarstva definiraju se kao tehnička recesija.Na godišnjoj razini, rast eurozone iznosi svega 0,7 posto, upola manje nego u drugom tromjesečju."Recesijskom" klubu priključila se danas i Italija. To treće po veličini gospodarstvo u eurozoni zabilježilo je pad od 0,5 posto u trećem tromjesečju, najviše od kraja 1998. godine. Nizozemsko gospodarstvo stagniralo je u zadnja dva tromjesečja, dok je austrijsko usporilo rast na svega 0,1 posto u trećem tromjesečju.

Međutim, francusko je gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo za 0,14 posto, nakon što je zabilježilo pad u drugom tromjesečju za 0,3 posto. No, analitičari kažu kako Francusku ipak očekuje mnogo lošije četvrto tromjesečje zbog pogoršanja financijske krize. "Jesmo li u recesiji ili ne, samo je tehničko pitanje. Svi pokazatelji i istraživanja pokazuju da smo, unatoč blagom rastu gospodarstva, bez sumnje u prilično lošoj putanji", kaže Jean-Louis Mourier, ekonomist pri Aurel Levenu.

Njemačko gospodarstvo zapalo je u recesiju, zabilježivši u trećem tromjesečju pad za 0,5 posto, drugo tromjesečje zaredom. Britansko je gospodarstvo na rubu recesije. U proteklom tromjesečju tamošnji je BDP pao za 0,5 posto, a gotovo je sigurno da će i u četvrtom kvartalu zabilježiti pad. U Španjolskoj je u trećem tromjesečju BDP pao 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je njegov prvi 'rikverc' u zadnjih 15 godina.Unatoč tim lošim podacima, cijene dionica na europskim burzama održavaju se jutros u pozitivnom području. Jer, ti podaci nisu nikoga iznenadili.

MSCI indeks svjetskih burzi jutros je porastao 1,3 posto, na 223 boda, smanjivši gubitak od početka tjedna na 3,6 posto. Ipak, ove godine izbrisano je s svjetskih tržišta dionica više od 30.000 milijardi dolara vrijednosti, dok su otpisi loše imovine dosegnuli 959 milijardi dolara uslijed najgore financijske krize koja je pogodila svijet od Velike Depresije. Muke ima i prvi europski susjed - Rusija. Cijena ruske nafte pala je ispod 50 dolara za barel po prvi puta od početka 2007, što stvara snažan pritisak na cijene ruskih dionica i rublju.

Tečaj rublje već dulje vrijeme pada, pa se nalazi na najnižoj razini prema dolaru u zadnje 2,5 godine, na 27,7 rubalja za dolar. Većina stranih i ruskih banaka predviđa da bi ruska vlada mogla devalvirati rublju za 5 do 20 posto prema košarici međunarodnih valuta iduće godine ako cijena nafte ostane na 50 dolara.Zasad ruska središnja banka brani tečaj jer se pribojava da bi njegov oštar pad mogao potkopati povjerenje građana u financijski sustav, te potaknuti povlačenje depozita i odljev novca iz zemlje.

Središnja ruska banka izvijestila je da su devizne rezerve smanjene 9,2 milijarde dolara od kolovoza, na 120 milijardi dolara, što je uglavnom posljedica velikih intervencija središnje banke u obranu rublje. Gospodarski savjetnik ruske vlade Arkady Dvorkovič kako bi cijena barela od 30 do 35 dolara stvorila fundamentalno novo okruženje za rusku monetarnu politiku, te da bi tada tečaj valute bio depreciran za nekoliko postotnih bodova. No, nema govora o devalvaciji, poručuje. Kremlj je najavio da će braniti nacionalnu valutu sve dok nafta ne padne na 35 dolara.

"Pad cijene nafte ispod 50 dolara pojačava pritisak na rublju i potiče špekulante na oklade na daljnje slabljenje ruske valute", kaže Chris Waefer, strateg u brokerskoj tvrtki Uralsib. Na svjetskim deviznim tržištima, pak, danas je euro oslabio prema dolaru i jenu, zbog pada BDP-a eurozone.Tečaj eura spustio se 1 posto prema dolaru, na 1,2683 dolara. U odnosu na jen oslabio je 1,6 posto, na 122,83 jena. Međutim, euro je ojačao prema britanskoj funti te se nalazi nadomak rekordnoj razini od 86,62 penija. Njime se trenutno trguje po 85,4 penija. Funta gubi prema većini međunarodnih valuta, jer ulagači procjenjuju da će recesija u Britaniji biti mnogo oštrija nego u eurozoni. Prema košarici valuta funta je pala 0,7 posto, na 80,7 indeksnih bodova, te se nalazi na najnižoj razini od 1995.Prema dolaru, tečaj funte kreće se oko najniže razine u zadnjih 6,5 godina, oko 1,4555 dolara. (H)