Ivo Usmiani: Jadran-Galenski ne prodajemo, već tražimo akvizicije

Uprava JGL-a promatra i analizira tehnološki kompatibilne tvrtke za akviziciju, i to na području Kazahstana ili Ukrajine. U međuvremenu se riješio veledrogerija, a ista sudbina mogla bi snaći i kozmetički segment poslovanja

Piše: Antonija Knežević
[email protected]

Godišnji rast prihoda od 27 posto, udjel izvoza u prihodima od 55 posto, povećanje prodaje u inozemstvu od 36 posto samo su neki od financijskih pokazatelja Jadran-Galenskog laboratorija, zbog kojih je ta tvrtka mnogima posljednjih godina postala primamljiva meta za preuzimanje. Osim strateških investitora, zanimanje za Galenski pokazali su i neki investicijski fondovi, ali većinski vlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Ivo Usmiani uporno odbija ponude i najavljuje da će nastaviti samostalno širenje - organski i kroz akvizicije.
- Tek sada možemo kapitalizirati svoje znanje i dosad uloženi trud koji pa nemamo namjeru prodaje. Upravo suprotno, promatramo i analiziramo tehnološki kompatibilne tvrtke za akviziciju, i to na području Kazahstana ili Ukrajine - najavio je Usmiani.

Osim farmaceutskog biznisa, nekim hvatskim trvtkama za oko je zapeo i ljekarnički lanac Pablo u sastavu JGL-a, no niti on, barem tako kaže Usmiani, zasad nije na prodaju. Lanac Pablo trenutačno čini 21 ljekarna (sedam ih je kupljeno prošle godine, akviriranjem ZU Jakšić i Galen Farme) koje ostvaruju prihod od oko 80 milijuna kuna, pa je više nego razumljivo zašto je u vrijeme kad svi kupuju ljekarne Pablo postao zanimljiv tvrtkama poput Medike ili Atlantika. S druge strane, za farmaceutske tvrtke mogućnost direktnog utjecaja na ljekarne za farmaceutske tvrtke može biti od iznimne važnosti, pa je logično da se, barem još neko vrijeme, Galenski neće odreći vlastite maloprodaje.

JGL će teško razvijati kozmetiku

Kad je riječ o fokusiranju, Jadran-Galenski se dosad riješio samo veledrogerijskog dijela poslovanja. Prije tri godine prodao je Farmis i Farmacon iz Osijeka Mediki za oko tri milijuna eura, a sredinom prošle našao je i kupca za preostale dvije veledrogerije, riječku Jadran-pharmu i splitsku Adria-pharmu. Kupila ih je veledrogerija Phoenix Farmacija. No, Usmiani se isprva nije htio odreći niti tog segmenta, već je želio ujediniti sve četiri veledrogerije. Ulazak velikih europskih igrača na hrvatsko tržište omeo mu je planove. Shvatio je da im teško može konkurirati pa je procijenio da je bolje fokusirati se na core-biznis - farmaceutsku proizvodnju. Osim toga, objašnjava Marina Pulišić, zamjenica direktora, razlozi prodaje su i izrazita nelikvidnost koja prati tvrtke u farmaceutskom lancu te pad profitabilnosti veledrogerijskog biznisa.

Sljedeći za prodaju, smatraju poznavatelji farmaceutskog tržišta, trebao bi biti kozmetički segment poslovanja. Naime, Jadran-Galenski istodobno razvija tri strateške jedinice, lijekove na recept, OTP proizvode i kozmetiku, a analitičari procjenjuju da tvrtki nedostaje novca i kadrova za ulaganje u sva tri segmenta. Osim toga, sve veće farmaceutske tvrtke već su se riješile ili (to pokušavaju) kozmetičkog dijela poslovanja, jer nije lako konkurirati etabliranim kozmetičkim kućama, pa je tako, primjerice, Pliva davno prodala svoju tvrtku Neva Atlantic grupi.
Konzultant Boris Teški kaže da je bez obzira na dobru marketinšku ideju i nišu u koju je Jadran-Galenski krenuo (2006. godine uz velika marketinška ulaganja i ambiciozne planove lansirana je prva premium dermokozmetička linija Adrience temeljena na morskoj vodi) kozmetika segment iz kojeg Jadran-Galenski laboratorij mora izaći što prije.

- Najveći problem u ovom trenutku leži u dosta velikim ulaganjima u kozmetiku kao i raspršenosti djelatnosti koja uz vrijeme i ljude troši i sve više novca, a tražit će još i više. Iako je Jadran-Galenski napravio dobar potez ušavši u miks različitih biznisa (maloprodaja, veleprodaja, proizvodnja), to bi mu uskoro moglo postati i prepreka zbog nedostatka fokusa - objasnio je Boris Teški. Osim toga, segment kozmetike u ukupnoj prodaji JGL-a sudjeluje sa svega osam posto, a ujedno i najsporije raste. Vidljivo je to i u usporedbi prihoda prema segmentima iz 2007. i predviđanja koje je JGL iznio pri izdavanju obveznica prošle godine. Naime, lijekovi na recept u 2007. umjesto predviđenih 85,1 realizirali su 86,9 milijuna kuna, bezreceptni lijekovi i dijetetski proizvodi premašili su plan za 12,3 milijuna kuna, dok je prodajom kozmetike ostvareno samo 17,1 milijuna kuna, odnosno oko četiri milijuna kuna manje nego što je bilo predviđeno. Da kozmetika i nije dugoročno opredjeljenje JGL-a u razgovoru je dao naznačiti i sam Usmiani, kazavši kako postoji mogućnost da u budućnosti odvoje taj dio poslovanja. No, u isto vrijeme pojasnio je zašto će još neko vrijeme razvijati taj segment.

Mudro izbjegavanje konkurenata

- Jadran-Galenski u svom portfelju tradicionalno ima kozmetičke proizvode, pa smo tako ostali vezani uz taj program. Moguće je da nemamo snage za razvoj svih triju jednica, no u ovom trenutku procjenjujemo da ga je dobro još neko vrijeme zadržati zbog toga što cijene generičkih lijekova brzo padaju, a i u kozmetičkim proizvodima, za razliku od lijekova, ne postoje stroge administrativne barijere za ulazak na tržište. Naravno, osim visokih ulaganja u marketing - pojasnio je Usmiani. Za razliku od kozmetike, poznavatelji farmaceutskog tržišta hvale druga dva JGL-ova segmenta. Pravodobno okretanje generičkom biznisu, licencni ugovor za 10-ak lijekova s američkom multinacionalnom kompanijom Bristol Myers Squib, ulazak na listu HZZO-a s nekoliko generičkih lijekova, mudro izbjegavanje konkurencije s Plivom i Belupom (za razliku od Farmala, Galenski je nastojao registrirati lijekove koji nisu direktna konkurencija dvjema najvećim farmaceutskim tvrtkama) i dobar odnos s Medikom na temelju strateške suradnje vezane uz prodaju Farmisa, recept su uspjeh riječke farmaceutske tvrtke na tom polju.

Aqua Maris glavna zvijezda programa

S OTC proizvodima Galenski ostvaruje čak i bolje rezultate. U Hrvatskoj u OTC-u (dijetetika i bezreceptni lijekovi), naime, drži oko 6,7 posto tržišta, a izvrsne rezultate ostvaruje i u izvozu. Glavna zvijezda JGL-ova OTC-a svakako je Aqua Maris (spray za nos), koji se etablirao nakon uvođenja 1999. godine. Taj je brend ujedno i glavni izvozni proizvod Jadran-Galenskog. Kad je riječ o izvozu, i tu je Galenski u pravo vrijeme povukao prave poteze. Prije osam godina otvorio je prodajne kanale na tržištima bivšeg SSR-a, a podatak da samo u Rusiji ostvaruje 120 milijuna kuna prihoda (usporedbe radi, na matičnom tržištu, u Hrvatskoj, prihodi iznose oko 134 milijuna kuna) pokazuju da je to bio pravi pogodak. Financijski gledano, prodaja na inozemnim tržištima raste brže nego na domaćem tržištu, pa stoga ne čudi što Galenski namjerava širiti prodaju u nove zemlje.

- Potencijal lijekova tržišta CIS-a s 250 milijuna stanovnika i vrlo visokim stopama rasta zaista je velik. Stoga će i fokus naših ključnih resursa biti usmjeren upravo prema tom tržištu. Ove godine ući ćemo i na tržišta Rumunjske, Bugarske, Češke i Slovačke jer smo pred zaključenjem ugovora o ekskluzivnoj distribuciji i marketingu za ta tržišta - najavila je Marina Pulišić. Do kraja godine Galenski bi trebao dobiti i EU GMP certifikat što bi mu otvorilo vrata prema tržištima Europske unije. Kad je riječ o planovima, JGL u 2008. godini planira i registrirati dva nova lijeka s djelovanjem na kadriovaskularni sustav, širenje u segmentu probiotika, lansiranje novih proizvoda iz linije Adrience te proširenje linije proizvoda Aqua Maris i Vitalia. U planu su i znatne investicije u Kontroli kvalitete i Mikrobiološkom laboratoriju, kao i u pogonu izrade polučvrstih oblika, dok je nešto dugoročniji plan gradnja nove tvornice lijekova u industrijskoj zoni Kukuljanovo. Ostvare li se planovi, tvrtka bi 2008. godinu trebala završiti s prihodom od oko 480 milijuna kuna (u osnovnoj djelatnosti 380 milijuna), a do 2012. cilj je dosegnuti 100 milijuna eura prihoda. Ako se Jadran-Galenski riješi svojih najvećih slabosti, nefokusiranosti i kao posljedice toga operativne zagušenosti, ne treba sumnjati da će ostvariti te ambiciozne planove.