Iz hrvatske perspektive likvidnost je jedan od temeljnih rizika ulaganja

Zaigrati na burzi za jedne je izazov, za druge mogućnost bogatstva, za treće slamka spasa... Ali svatko bi želio izbjeći rizike koje takvo ulaganje uvijek nosi. Može li se i kako pripremiti za trgovanje dionicama i rizik svesti na najmanju mjeru? Što učiniti, savjetuju neki od poznatih hrvatskih analitičara tržišta kapitala.

piše Jasmina Trstenjak
[email protected]

Koliki očekivani prinos želim i koliki sam rizik spreman za to preuzeti? U kojem roku želim taj prinos ostvariti? Treba li mi u međuvremenu likvidnost? Ključna su to pitanja koja si svaki ulagatelj mora postaviti prije nego što se upusti ‘igranje’ na burzi. Jednoznačan odgovor ne može se dati jer se investitori znatno razlikuju prema stupnju rizika koji su spremni prihvatiti, ali i očekivanjima od svojeg ulaganja. Neki investitor, naime, može biti zadovoljan dobrom dividendom i stabilnom cijenom dionice, a drugi želi dobro zaraditi. - U tom slučaju mora biti spreman i na visok rizik takva ulaganja - upozorava Marko Repecki, analitičar s portala Hrportfolio.com, i dodaje da se investitori razlikuju i prema stilu investiranja. Tako su dugoročni investitori nakon odabira portfelja spremni zadržati ga dulje, do postizanja ciljane cijene, a ‘traderi’ trguju svaki dan ili tjedan s pomoću tehničke analize ili reagirajući na pojedine vijesti. Dugoročni ulagači, objašnjava Respecki, obično su koncentrirani na poslovanje kompanije i perspektivu. To su im osnovni činitelji zbog kojih se odlučuju za kupnju dionice. U špekulativnom trgovanju okidač za donošenje odluke obično su pokazatelji tehničke analize ili aktualna vijest o pojedinoj tvrtki.

Prepoznati precijenjene
Mario Ostojić, vlasnik tvrtke Midas ulaganja i portala Investa.hr, govori da se ulaganje na kraći rok, odnosno kraće od šest mjeseci, preporučuje samo ulagačima koji vrlo dobro poznaju tržište kapitala i imaju veliko znanje. Svim drugima preporučuje se ulaganje na dulji rok (dulje od dvije godine) da bi se što više smanjila inherentna rizičnost te vrste ulaganja. U odabiru dionice, nastavlja Ostojić, prvi je korak provjera fundamentalnih pokazatelja poslovanja i okružje dionice, pri čemu pzoornost treba skrenuti na to da je poduzeće manje zaduženo od drugih u istom sektoru, da profitabilnije posluje i da mu cijene dionica nisu precijenjene u odnosu na te pokazatelje poslovanja i druge dionice u istom sektoru. Drugi je korak stvaranje slike o potencijalima tvrtke i očekivanu poslovanju na temelju dosadašnjeg trenda poslovanja u posljednja četiri ili više kvartala. Kao posljedni korak dobro bi bilo na temelju pokazatelja tehničke analize kao što su indeks relativne snage (Relative Strength Index) ili stohastički pokazatelj odrediti povoljan trenutak za kupnju. - Pri tome je dobro voditi računa o tome da ti špokazatelji budu u donjem dijelu svog raspona, što pokazuje da dionica nije kratkoročno tehnički precijenjena. Naime, tehnički precijenjene dionice imaju veći rizik od korekcije, zato je dobro dionice kupovati dok su tehnički podcijenjene kako bi se smanjili izgledi za kupnju uoči korekcije - objašnjava Ostojić i ističe da su, kad je riječ o osnovnim pokazateljima rizičnih dionica od manje rizičnih, manje rizične dionice poduzeća koja transparentno posluju i redovito objavljuju financijska izvješća.

Raspon cijene dionce
Nadalje, dionice poduzeća manje zaduženih od drugih u istom sektoru također se smatraju manje rizičnima kao i dionice poduzeća s visokom tržišnom kapitalizacijom. Tehnički gledano, manje su rizične i dionice s manjim rasponom cijena. Primjerice, dionica čiji je dnevni raspon manji od jedan posto manje je rizična od one čiji je raspon dva do tri posto. Ostojić dodaje da ima mnogo tehničkih pokazatelja koji analizom prethodnog kretanja cijene upućuju na to koliko je dionica rizična. Jedan od tehničkih pokazatelja koji se često rabe u tu svrhu jest ATR (Average True Range). Kad je riječ o njemu, vlasnik portala Investa.hr savjetuje da se ne provodi na nelikvidnim dionicama i da se uzme dvadesetodnevni pomični prosjek dvodnevnog raspona kako bi se smanjila važnost niske likvidnosti drugih dionica.
Kad je pak o likvidnosti riječ, svi se analitičari slažu da je ona jedan od najvažnijih parametara o kojima treba voditi računa jer je, promatrano iz hrvatske perspektive, jedan od osnovnih rizika. Naime, mnogim dionicama prilično se slabo trguje, zbog čega cijene veoma osciliraju, što često nema veze s poslovanjem poduzeća. Međutim, takvi skokovi ili padovi vrlo često zbunjuju ulagače. - Zbog toga ima kvalitetnih dionica koje se zbog niske likvidnosti mogu doživljavati visokorizičnima iako je, zapravo, položaj dioničkog društva dobar, i obrnuto. Na ulagaču je da odluči je li mu važna likvidnost pojedine dionice na burzi ili poslovanje poduzeća, ili oboje. Tako može ‘filtrirati’ svoj odabir - savjetuje Repecki.

Kad je vrijeme za kupnju
Govoreći o velikim zapadnim tržištima, likvidnost je sigurno bolja, naglašava predsjednik Uprave Erste vrijednosnih papira Hrvoje Krstulović, no ima i manjih tržišta na kojima vrijede posebni uvjeti ili je likvidnost upitna.  - Ulagači moraju razumjeti i poznavati kompaniju, sektor ili indeks koji kupuju i  moraju im biti jasna pravila funkcioniranja pojedinog sektora - savjetuje Krstulović.Ostojić dodaje da su mogućnosti zarade veće zbog toga što se trgovanje odvija ‘margin accountom’, koji omogućuje četiri puta veću kupovnu moć. Međutim, no upravo to veoma podiže rizičnost ulaganja, pa je i mogućnost gubitka cijelog kapitala znatno veća i češća nego na domaćem tržištu.Kad je pak riječ o sektorskom odabiru tiče, ciklički su sektori oni koji najviše stradaju u krizama i imaju najveće koristi od oporavka gospodarstva, poput građevinskog i prijevoznog sektora ili turizma. Neciklički su sektori, primjerice prehrambena industrija, telekomunikacije, farmaceutska industrija, relativno otporni na krize jer isporučuju proizvode i usluge kojih se potrošači ne odriču ni u kriznim razdobljima.

- Iz svega možemo zaključiti da je krizna razdoblja najsigurnije ‘provesti’ u necikličkim dionicama, a kad se osjeti da poboljšanje gospodarske situacije, prebaciti se u cikličke radi ostvarenja maksimalne zarade - savjetuje Repecki.Isto govori Krstulović, koji kaže da su prehrambeni, farmaceutika ili telekomunikacijski sektori tradicionalno defenzivni, dakle sektori u kojima se ne očekuje znatan rast, nego stabilan prihod koji se najčešće očituje u stabilnoj i atraktivnoj dividendi. Sektori kao što su građevina ili brodari agresivniji su u promjeni cijene, koja im cijena vrlo često jače reagira od tržišta, u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru.

U više košara
- Sektor u koji će se ulagati ovisi o preferencijama ulagača - smatra Krstulović.Ostojić upozorava na to da najveći rast nekog sektora u posljednjih 12 mjeseci ni najmanje ne predviđa rast pojedinih dionica u sektoru. - Dionice u sektoru koji je najviše rastao u posljednjih godinu dana zbog potencijalne tehničke i/ili fundamentalne precijenjenosti čak mogu imati mnogo manji potencijal rasta cijene od kvalitetnih dionica u sektorima s manjim rastom - objašnjava i kao i drugi stručnjaci savjetuje da ulagači podijele kapital na što više dijelova i ulože u različite dionice koje posluju bolje od drugih sektoru i za koje tehnička analiza upućuje na rast. Diverzifikacija se također treba provoditi na sektorskoj razini, što znači da se ulagački kapital radi smanjenja rizika treba raspršiti po sektorima i dionicama.

- Kapital treba podijeliti na dionice u sektoru, što, prema prirodi ulaganja, znači da ćete zaraditi mnogo manje nego da kupite jednu ili dvije dionice koje su sektorski lideri i koje će mnogo više rasti individualno od svih dionica zajedno u promatranom sektoru - objašnjava Ostojić, koji ističe da je problem nastaje u utvđivanju dionica koje su sektorski lideri i koje će najviše rasti. Zbog toga, dodaje, treba razlučiti situaciju u kojoj makroekonomski pokazatelji govore da je bolje koncentrirati se na sektor i kad analiza individualnih dionica pokazuje da je bolje diverzificirati što više od situacije u kojoj analiza pokazuje da je potencijal rasta dionice dovoljno velik da opravda fokus na nju.Praćenjem disanja cjelokupnog tržišta kapitala, i hrvatskog i stranog, i slušanjem savjeta stručnjaka ‘igranje’ burzi na može se doista pretvoriti u pravu avanturu. Doduše, za one s malo više novca, želje za adrenalinom i debelih živaca.