|
Oporezivanje porezom na dodanu vrijednost u svim se zemljama temelji na načelu prema kojemu se PDV-a uvijek plaća tamo gdje se dobra i usluge troše. Prema kreditnoj metodi koju primjenjuje i naša zemlja, PDV se plaća i obračunava u svakoj fazi prometa, ali ne umanjuje ekonomsku snagu poreznih obveznika koji ga obračunavaju. Ekonomski teret poreza na dodanu vrijednost uvijek snose građani, kao krajnji potrošači koji kupljena dobra i usluge koriste za krajnju osobnu i obiteljsku potrošnju.
Plaćanje PDV-a prema mjestu odredišta u kojem se dobra i usluge troše ugrađeno je u hrvatski Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95. - 90/05.). Zbog tog je načela izvoz dobara oslobođen PDV-a, a pri uvozu dobara naplaćuje se porez na dodanu vrijednost. Upravo zahvaljujući primjeni načela oporezivanja prema zemlji odredišta, strani državljani imaju pravo na povrat PDV-a koji su platili u Hrvatskoj.
Kod usluga je u prometu s inozemstvom regulativa nešto kompliciranija, jer se osim temeljnog načela oporezivanja prema sjedištu poduzetnika koji je obavio uslugu, primjenjuje i dvadesetak propisanih iznimaka.
Dokazivanje državljanstva
Pravo na povrat plaćenog PDV-a imaju strani državljani koji su dobro kupljeno u Hrvatskoj izvezli u sklopu osobnoga putničkog prometa. Strani državljanin pri izlasku iz Hrvatske na carinarnici ovjerava obrazac PDV-P koji mu je na njegov zahtjev ispunio prodavatelj u Hrvatskoj. U prilogu obrasca obvezno mora biti račun koji je strancu izdao trgovac kod kojeg je dobro kupljeno.
Carinarnica će ovjeriti obrazac PDV-P samo stranim državljanima, što osobe dokazuju putovnicom zemlje državljanstva. Pravo na povrat PDV-a nemaju naši građani na privremenom radu u inozemstvu, iako iznose dobra iz Hrvatske. Također, pravo na povrat PDV-a nemaju osobe s dvojnim državljanstvom, jer se te osobe, u smislu naših poreznih propisa, ne smatraju stranim državljanima.
Angažiranje agencije
Za ostvarivanje prava na povrat PDV-a važno je da se dobro kupljeno u Hrvatskoj nije u Hrvatskoj koristilo i da je izvezeno iz Hrvatske. Iznimka od ovog načela su plovila i dobra koja se ugrađuju u plovila stranih državljana koja ostaju na vezu u Hrvatskoj. Za plovila i u njih ugrađena dobra može se ostvariti povrat PDV-a iako nisu napustila teritorij Hrvatske, ali se obvezno mora provesti postupak izvozno-uvoznog carinjenja.
Prema važećem Zakonu, povrat se može ostvariti samo za izvezena dobra namijenjena osobnoj potrošnji, ali ne i za plaćene i konzumirane usluge. Od dobara su jedino izuzeti nafta i naftni derivati, za koje se, iako su izvezeni, ne može ostvariti povrat PDV-a.
Dobra za koja se ostvaruje pravo na povrat PDV-a moraju biti izvezena iz Hrvatske, bilo u sklopu osobnoga putničkog prometa ili poslana poštom. Dobra mogu biti iznesena iz Hrvatske i putem službe koja obavlja poslove otpremništva. Na primjer, stranac koji u Hrvatskoj kupi kabastu robu namijenjenu za opremanje svog stana (ručno izrađeni tepisi, tehnička roba), a u Hrvatsku je doputovao avionom, može angažirati agenciju za otpremu dobara na adresu u inozemstvu i u tom slučaju, pod propisanim uvjetima, također ostvariti povrat plaćenog PDV-a.
Ostvarivanje prava na povrat moguće je samo prema računima za plaćena dobra u iznosu većem od 500,00 kn za jedan računu (ne za jedan artikal). U svotu od 500,00 kn uključen je iznos PDV-a koji stranac plaća na prodajnome mjestu. Za dobra kupljena u maloprodaji izdaje se gotovinski račun u kojemu porez na dodanu vrijednost ne mora biti posebno istaknut, već se izračunava prema preračunanoj stopi. Ako je riječ o dobrima koja se oporezuju stopom od 22 posto, što je propisano za većinu dobara, (samo se kruh, lijekovi, knjige i ortopedska pomagala oporezuju stopom od 0 posto), porez sadržan u računu izračunava se primjenom preračunane stope od 18,0328 posto.
Povrat poreza na dodanu vrijednost može se ostvariti i za rezervne dijelove ugrađene u osobni automobil ili drugo vozilo, pod uvjetom da račun za rezervne dijelove premašuje iznos od 500,00 kn i da je trgovac strancu izdao obrazac PDV-P. Rezervni dijelovi moraju biti kupljeni u trgovini na malo, što znači da stranac mora kupiti dijelove u trgovini i zatražiti od servisera da mu ugradi dijelove kupljene na drugom prodajnom mjestu. Ako je serviser registriran i za prodaju na malo, tada rezervni dijelovi mogu biti kupljeni kod istog poduzetnika, dakako uz uvjet izdavanja računa za kupljene dijelove i obrazac PDV-P. Po računu za obavljenu uslugu ugradnje rezervnih dijelova koju je obavio serviser ne može se ostvariti povrat poreza na dodanu vrijednost, neovisno o cijeni obavljene usluge.
Povrat za rezervne dijelove
Povrat PDV-a dopušten je samo za dobra namijenjena krajnjoj osobnoj i obiteljskoj potrošnji. U slučaju kad se u sklopu osobnoga putničkog prometa izvoze strojevi ili druga oprema namijenjena obavljanju gospodarske djelatnosti te u slučaju kad se izvoze velike količine istih artikala, koje objektivno nisu namijenjene krajnjoj osobnoj potrošnji, carinarnica će odbiti potvrditi obrazac PDV-P i stranac neće ostvariti pravo na povrat PDV-a. U tom slučaju riječ je o izvozu dobara za gospodarske svrhe, pa prodavatelj u Hrvatskoj kao izvoznik može ostvariti pravo na porezno oslobođenje prema čl. 13. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ako podnese izvoznu carinsku deklaraciju, što automatski nalaže i obveznu naplatu prema propisima koji uređuju devizno poslovanje.
U Hrvatskoj nije propisana mogućnost povrata PDV-a strancima na plaćene usluge, osim za poduzetnike, i to samo za one koji izlažu na sajmovima u Hrvatskoj. Građani nemaju svojstvo poduzetnika, pa oni ne mogu ni na taj način ostvariti pravo na povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost.
|
|
Stranac može ostvariti pravo na povrat plaćenog PDV-a najkasnije u roku šest mjeseci od dana kupnje dobra. Rok od šest mjeseci ne računa se od datuma kad je carinarnica ovjerila obrazac PDV-P, već od datuma izdavanja računa za koji se traži povrat PDV-a. Uvjeti za povrat plaćenog PDV-a otisnuti su na poleđini obrasca PDV-P. Informacije o uvjetima i načinu povrata PDV-a mogu se dobiti i na carinarnici, pri izlasku iz Hrvatske, a trebao bi ih dati i svaki prodavatelj koji je strancu prodao dobra uz uručenje obrasca za povrat poreza. Plaćeni PDV stranac može naplatiti na više načina.
Ako ponovno posjeti Hrvatsku, može zatražiti gotovinski povrat plaćenog iznosa u istoj trgovini u kojoj je kupio dobro. Trgovac je dužan strancu koji mu donese obrazac PDV-P, izdan na tom prodajnom mjestu i ovjeren od strane carinarnice, te uz uvjet da je podnesen u propisanom roku, iz blagajne u kunama vratiti svotu prije naplaćenog PDV-a. Trgovac će pri obračunu PDV-a za porezno razdoblje u kojemu je vratio porez strancu umanjiti svoje plaćanje prema državi. U obrascu PDV koji trgovac podnosi Poreznoj upravi za to su predviđene posebne rubrike.
Stranac može ovjereni obrazac dostaviti trgovcu poštom i naznačiti na koji račun želi da mu se vrati PDV-a. Primjerice, može zatražiti da mu se sredstva vrate na njegov račun u zemlji u kojoj ima prebivalište, pa će trgovac doznačiti traženi iznos u devizama. Ako stranac traži povrat na račun koji ima otvoren u Hrvatskoj, trgovac će sredstva uplatiti u kunama. Stranac može zatražiti povrat i putem specijaliziranih agencija. U tom će slučaju agencija ustegnuti proviziju.
|
|
Kad strani državljanin na prodajnome mjestu u Hrvatskoj kupuje dobro koje namjerava iznijeti iz zemlje, mora od trgovca zatražiti da mu izda odgovarajući propisani obrazac PDV-P radi povrata poreza na dodanu vrijednost. Trgovac kupcu strancu izdaje račun istog sadržaja kao i svakom drugom kupcu, ali mu uz račun izdaje i dodatni formular koji je stranac dužan ovjeriti na carinarnici. Trgovac ispunjava obrazac PDV-P u dva primjerka, od kojih original uručuje strancu, a kopiju zadržava u svojoj evidenciji.
Trgovac ne smije stranom kupcu odbiti izdavanje formulara za povrat poreza na dodanu vrijednost. Štoviše, sve bi maloprodajne trgovine trebale na vidljivome mjestu istaknuti obavijest strancima o mogućnosti ostvarivanja prava na povrat PDV-a. Pravo na povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost potiče potrošnju stranaca, što je gospodarski interes Hrvatske. U biti, riječ je o izvozu dobara, samo što građanin stranac sam iznosi dobra iz Hrvatske. Stoga takvu prodaju treba poticati i motivirati strance na kupnju dobara za osobnu potrošnju.
|
