Izlazak iz krize s inovativnim bankarstvom

Ništa nije ostalo na desnoj strani, a ništa ne valja na lijevoj (nothing is left on the right side, nothing is wright on the left side) - duhovit je opis stanja bankarskih bilanci diljem svijeta jednog londonskog ekonomista.

Doduše, to ne vrijedi za hrvatske banke koje su zasad ostale neokrnjene. Hrvatski se financijski sustav, poput onoga u drugim zemljama Srednje i Istočne Europe, razvijao snažnom ekspanzijom podružnica, rastom prihoda i snažnom kontrolom troškova.  U bankama razvijenog dijela Europe izraženija je borba za svakog pojedinog klijenta, poslovnice su samostalnije u operativnim poslovima, a neki su dijelovi poslovanja potpuno internacionalizirani. Dok razvijene banke zarađuju oko 750 eura po klijentu, banke u regiji i Hrvatskoj uspijevaju namaknuti "samo" 206 eura. No i banke u regiji sve brže razvijaju alternativne modele u poslovanju s građanima, poput internet bankarstva, različitih modela franšiza, tzv.supermarket bankarstva i usluga neovisnih financijskih posrednika koji na jednom mjestu nude proizvode i do 30-ak banaka, zaključak je studije.

Analiza stanja bankarstva u regiji nije zaobišla niti problem aktualne krize. Više od 60 posto anketiranih menadžera misli kako će iduća godina biti teška, no već 2010.godine nastupit će olakšanje. Većina, dakle, očekuje kako će kriza potrajati godinu-dvije. Upravo zbog krize u studiji se preporuča da je banke prebrode inovacijama u poslovanju - od potpunog prilagođavanja svakome klijentu (varijabilno radno vrijeme, osoblje i plaće), preko orijentacije na jedan ključni segment u poslovanju i franšiza do direktnog bankarstva i većeg uključivanja neovisnih financijskih posrednika, preporučujuje Hendrik Bremer, vodeći partner u Roland Bergeru. (Gordana Gelenčer)