Izvoz - jedini recept za spas tvrtki
Vjerojatno nema tvrtke u Hrvatskoj koja se, suočivši se s poslovnim nedaćama koje su je snašle u recesijsko vrijeme, nije pomislila čak na - izvoz. Iako je naizgled, s obzirom na malo domicilno tržište, to oduvijek trebao biti logičan izbor domaćih tvrtki, stvarnost nas demantira. Izvoznika je malo, a onih koji izvoze visokovrijedne proizvode još je manje.
Ova će turistička sezona biti slična lanjskoj, s još oštrijim cjenovnim škarama. Međutim, najveća kompanija otvorila je nove kanale prodaje: od adriatica.neta preko HoReCe do jačanja turističke potrošnje u svojim trgovinama. Razlog ulaska Agrokora i drugih kompanija u vlasništvo adriatica.neta nekima će još dulje ostati misterij. Ipak, napokon je napravljen prvi korak u fizičkom spajanju zelene i plave Hrvatske. Više u priči Željke Laslavić 'Agrokor dovodi u Hrvatsku kupce svojih proizvoda'.
I to se dogodilo. Hrvatski je konzorcij poražen u bitci za gradnju crnogorske autoceste. Zapravo, izgubio je već dobiveni rat. Možda se i zato prvi čovjek druge kompanije u konzorciju Jure Radić upravo u vrijeme donošenja najvažnije odluke u karijeri sklonio u Prištinu. No, bilo kako bilo da Hrvatska ima izvoznu banku, posao u Crnoj Gori zasigurno ne bi propao. naime, posao izvozne banke bio bi osiguravanje velikih, nacionalno važnih poslova. Tu tezu podupiru svi naši sugovornici. Doduše, svatko od njih ima svoju ideju o njezinoj izvedbi. Više o izvozu iz pera Gordane Gelenčer.
Sve je više hrvatskih poduzetnika koji bolno shvaćaju da na domaćem tržištu dugo neće biti prilike za rast i razvoj. Okretanje izvozu, međutim, dugotrajan je, kompleksan i rizičan posao. Uporni će na kraju ipak biti nagrađeni. Vjerojatno nema tvrtke u Hrvatskoj koja se, suočivši se s poslovnim nedaćama koje su je snašle u recesijsko vrijeme, nije pomislila čak na - izvoz. Iako je naizgled, s obzirom na malo domicilno tržište, to oduvijek trebao biti logičan izbor domaćih tvrtki, stvarnost nas demantira. Izvoznika je malo, a onih koji izvoze visokovrijedne proizvode još je manje. Nešto je krivnje u makroekonomskim uvjetima, odnosno tečaju koji je pogodovao uvoznicima, ali barem jednako i u inertnosti i neznanju domaćih poduzetnika. Matilda Bačelić u temi tjedna tvrdi da tko već sada ne krene na strana tržišta zasigurno može staviti ključ u vrata.
Naša savjetnica mr. sc. Marija Zuber piše o radnom vremenu. Prema novom Zakonu o radu razdoblje u kojem se radi dulje od ugovorenoga radnog vremena, može trajati najdulje četiri mjeseca. U graditeljstvu, poljoprivredi i turizmu sezona traje dulje, pa se bez povećanja broja zaposlenih ili plaćanja prekovremenih sati neće moći pomiriti zakonska ograničenja i potrebe posla.
Zašto je Međimurje najbolja regija za ulaganje u Hrvatskoj u ekskluzivnom intervjuu otkriva nam Ivan Perhoč, župan Međimurske županije. Naime, međimurska županija zauzela je treće mjesto među malim europskim regijama i četvrto među južnoeuropskim regijama po strategiji promocije stranih ulaganja.
Osobni brend nastaje na osnovi kvalitete. Sve je drugo iluzija. Istražili smo tko su kod nas ljudi brendovi koji su uspjeli iskoristiti zlatno pravilo koje vrijedi za sve poznate svjetske brendove - Upoznaj me, zavoli me i slijedi me. U novom Lideru čitajte o poduzetničkim pothvatima na temelju imena i
imidža.
Dobit pada, prognoze sumorne, a dividenda raste. Stranci nagrađuju i za poslovanje u lošijoj godini! Uprave Ericssona Nikole Tesle i HT-a odlučile su, kažu, ugodno iznenaditi svoje dioničare dividendama višim od prošlogodišnjih unatoč padu poslovnih rezultata i ne baš optimističnoj gospodarskoj situaciji.
U rubrici Poslovna znanja saznajte što bi danas rekao Peter Drucker. Naime, obljetnica rođenja jednog od najvećih ekonomskih teoretičara poklopila se s razbuktavanjem aktualne krize. Drucker je takvu krizu predvidio, ali mnogi nisu slušali njegove savjete. Danas bi hrvatskim menadžerima vjerojatno rekao da im je najvažnija konkurentnost na svjetskom tržištu.
John Varley, šef Barclaysa koji se teška srca odrekao svog bonusa glavni je lik ovotjednog feljtona. Prošla je godina za Veliku Britaniju bila vrlo teška, ali jedna od njezinih najvećih banaka Barclays izbjegla je pomoć britanske Vlade i ove je godine objavila 11,64 milijarde funta dobiti. Kao svaka dobra gazdarica banka je odlučila vrijednim zaposlenicima podijeliti ukupno 1,5 milijardu funta bonusa uz još 1,2 milijarde negotovinskih nagrada. Šefovi su, međutim, bili džentlmeni. (G. J.)
Novi Lider svojim čitateljima daruje veliki specijal 'Media market'